Pretraživanje tekstova
Pad otkupne cene tovne junadi zabeležen je u Zrenjaninu gde je u klanicama na području ovog grada i okoline dominirao iznos od 320 din/kg.
Otkupne cene teladi simentalske rase, težine do 160 kilograma i tovne junadi teže od 480 kilograma, bile su niže u odnosu na prethodni period u klanicama na području šumadijskog regiona. Za otkupljenu telad klaničari su plaćali 800 din/kg, a za tovnu junad iznos od 350 din/kg, prenosi STIPS.
Pad otkupne cene tovnih bikova SM rase težih od 500 kilograma evidentiran je prošle nedelje u klanicama na području nišavskog regiona, jer je dominirao iznos od 320 din/kg. Poslednju sedmicu oktobra karakteriše pad otkupne cene tovnih bikova SM rase, težih od 500 kilograma u klanicama na području Beograda. Dominirao je iznos od 370 din/kg, a broj otkupljenih grla bio je slab.
Pad otkupne cene tovne junadi, teže od 480 kilograma zabeležen je u Zrenjaninu gde je u klanicama na području ovog grada i okoline dominirao iznos od 320 din/kg. Dominantna otkupna cena tovnih bikova SM rase iznosila je 350 din/kg, dok su za otkupljene krave za klanje SM rase odgajivači mogli da dobiju 240 din/kg u klanicama na području jablaničkog regiona.
Na pijaci žive stoke u Čačku evidentiran je rast cena obe kategorije prasadi u odonosu na prethodni period. Za grla do 15 kilograma trebalo je izdvojiti 350 din/kg, a za grla od 16 do 25 kilograma 320 din/kg. Mogle su se kupiti i krmače za klanje po dominantnoj ceni od 250 din/kg. U klanicama na području Beograda je protekle sedmice zabeležen pad otkupnih cena tovnih svinja težine od 80 do 120 kilograma na dominantnih 195 din/kg.
Tovne svinje od 80 do 120 kilograma bile su jeftinije i na području južnobanatskog regiona, pošto je dominantna otkupna cena u klanicama na ovom području iznosila 185 din/kg. Protekle sedmice su krmače za klanje bile skuplje u odnosu na prethodni period na pijaci žive stoke u Kragujevcu, gde je dominirao iznos od 200 din/kg.
Na pijaci žive stoke u Kragujevcu došlo je do rasta cene jagnjadi i jaradi u odnosu na prethodnu sedmicu. Za jagnjad su potencijalni kupci trebali da plate 550 din/kg, a za jarad 380 din/kg. Jagnjadi je bilo stotinak u ponudi, a jaradi desetak, ali je prodaja bila slaba. Mogle su se pazariti još i dviske, po ceni od 200 din/kg i ovce, čija je dominantna cena iznosila 180 din/kg.
Pad prodajne cene ovaca zabeležen je tokom poslednje sedmice oktobra na stočnoj pijaci u Loznici, jer se prodaja najčešće odvijala u iznosu od 200 din/kg. Ponuda je bila slaba. Niža je bila cena ovaca i u klanicama na području podrinjskog regiona, jer su ih otkupljivali po dominantnoj ceni od 190 din/kg. Za razliku od njih, viša je bila otkupna cena jagnjadi, jer je dominirao iznos od 470 din/kg. Na stočnoj pijaci u Leskovcu su jagnjad protekle sedmice koštala 500 din/kg, a za jarad su kupci trebali da izdvoje 400 din/kg.
Izvori
Tagovi
Cene stoke Stočne pijace Klanice Pad cene Rast cene Cena ovaca Cena prasadi
Autorka
Više [+]
Diplomirana novinarka, zaljubljena u pisanu reč. Trudi se da bude dorasla novinarskom postulatu: "Rečima usko, a mislima široko".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.