Pretraživanje tekstova
Za najvećeg proizvođača jaja u Saksoniji ova odluka znači potpuni gubitak proizvodnje na pogođenoj lokaciji i dugotrajan proces oporavka.
Zbog novog izbijanja ptičjeg gripa u najvećem uzgajalištu nosilja u nemačkoj pokrajini Saksoniji, vlasti su donele odluku o usmrćivanju svih kokošaka na pogođenoj lokaciji u opštini Ebersbah. Ukupno će biti eutanazirano oko 310.000 nosilja, potvrdilo je Saksonsko ministarstvo za socijalna pitanja, piše Agrarheute.
Odluka je doneta nakon detaljne procene rizika koju je sprovelo Veterinarsko telo okruga Majsen, uz stručnu podršku Instituta Fridrih Lefler (FLI) i Pokrajinskog centra za suzbijanje zaraznih bolesti životinja (LTBZ). Ministarstvo navodi kako je i vlasnik farme bio uključen u sve faze konsultacija.
Na istoj lokaciji je ptičji grip, odnosno visokopatogena influenca ptica (HPAI), već ranije potvrđena u dva navrata. Najnovije izbijanje, treće po redu, potvrdili su Saksonska državna laboratoriaj (LUA) i Institut Fridrih Lefler.
U prvom talasu bilo je zahvaćeno oko 80.000 kokošaka, a potom još dodatnih 40.000. Sada, nakon potvrde zaraze u trećem objektu, prema važećem EU zakonodavstvu o zdravlju životinja, više nije moguće primeniti izuzeće od obaveznog usmrćivanja. Time je doneta odluka o eutanaziji preostalih 310.000 životinja.
Postupke usmrćivanja, kao i naknadno čišćenje i dezinfekciju, sprovešće specijalizovana firma angažovana ugovorom sa Saksonskim ministarstvom za socijalna pitanja.
Ptičji grip se poslednjih meseci širi i izvan ovog gazdinstva. Još u novembru zabeleženo je izbijanje bolesti na farmi s 8.000 ćurana, takođe u okrugu Majsen. Dana 11. decembra, virus HPAI potvrđen je i na uzgajalištu gusaka u okrugu Lajpcig, gdje je bilo zahvaćeno 6.500 životinja.
Zaraza nije zaobišla ni zoološki vrt u Lajpcigu. Nakon što je jedan pelikan sivoglavi oboleo od ptičjeg gripa, preventivno je usmrćeno još sedam pelikana. Osim toga, bolest je potvrđena i kod tridesetak uginulih divljih ptica širom Saksonije.
Zbog ptičjeg gripa u Nemačkoj eutanazirano 400.000 jedinki živine, raste strah kod uzgajivača
Najnoviji slučaj još jednom pokazuje razmere pretnje koju ptičji grip predstavlja za živinarski sektor. Za najvećeg proizvođača jaja u Saksoniji ova odluka znači potpuni gubitak proizvodnje na pogođenoj lokaciji i dugotrajan proces oporavka.
Veterinarske službe i dalje apeluju na stroge biosigurnosne mere kako bi se sprečilo dalje širenje virusa, posebno u zimskim mesecima kada je rizik od zaraze povećan.
Tagovi
Eutanazija Nemačka Nosilje Ptičji grip Saksonija
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklista, hedonista (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim štampanim medijima, a poslednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvonedeljnog časopisa za poljoprivredu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.