Pretraživanje tekstova
Prema statističkim podacima 1. aprila 2023. držano je skoro 10,73 miliona svinja. To je 1,74 miliona životinja ili 14 odsto manje nego godinu dana ranije.
Pada brojnost svinja u Danskoj. Krovna organizacija poljoprivredno-prehrambene industrije L&F je saopštila da su visoki troškovi proizvodnje i loša rentabilnost svinjogojstva glavni razlozi pada u velikom delu 2021. i 2022. godine.
Prema statističkim podacima 1. aprila 2023. držano je skoro 10,73 miliona svinja. To je 1,74 miliona životinja ili 14 odsto manje nego godinu dana ranije. Od oktobra 2021., njihova populacija u kvartalnim istraživanjima opada iz godine u godinu, a gubici se povećavaju od popisa do popisa.
Najnovije istraživanje uzorka na oko 1.500 farmi pokazalo je značajno manji broj životinja u svim kategorijama. U odnosu na prethodnu godinu broj tovnih svinja od 50 kg je najviše smanjen, za 24,6 odsto, ali su pogođeni prasad i tovljenici od 20 do 50 kg. U manjem obimu se to odnosi na prasiće do 20 kg čija je brojnost smanjena za 9,2 odsto.
Ukupan broj priplodnih ženki smanjen je na 1,10 miliona u odnosu na prethodnu godinu. Broj suprasnih krmača je pao za 6,6 odsto na 691.000, a broj onih koje nisu gravidne za 8,6 odsto na 412.000. U odnosu na januar, pad je ipak manji, tek 1,3 odsto pa se može reći da je došlo do određenog stepena stabilizacije zbog povećanih cena prasadi i osetnog poboljšanja profitabilnosti njihove proizvodnje.
Broj zaklanih grla je u prva četiri meseca 2023. godine zabeležilo oštar pad od 16,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Veliki proizvođač mesa "Danish Crown" je zato već najavio zatvaranje proizvodnih pogona.
Tagovi
Danska Broj svinja Svinje Prasići Tovljenici Krmače
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Počela berba ranih sorti grožđa. Kakvi su prinosi i cene? Čitajte na portalu!
Djordje Ostojic
pre 3 nedelje
Pistovani poljoprivrednici, Cinjenica je da vec nekoliko godina zaredom, imamo extremnu susu, malo padavina. Ali, razumem i pojedince koji daju Više [+] podatke o svojim prinosima koji su za ne poverovati, medjutim moramo shvatiti jedno je stedeti, malo ulagati, cekati da iz neva padne kisa, pevati "oj dodo oj dodole" a drugo je prionuti na pripremu zemljista, dobro nadjubriti i ko moze stajnjakom, pa voditi racuna o plodoredu, pa resiti pitanje navodnjavanja, ne mora biti sve u 10 etku ali ipak strucno i radno. Ko samo ceka i kuka i nikad mu nije dosta ni subvencija, ondaje to ..... Bio sam na mojim parcelama koje rade zakupci, saroliko, jedan ulozio ima kukuruz u Vajskoj visok 2,7 metara svaki klip pun. Ja mu stisnuo ruku i kazem alal vera domacine. Na drugoj parceli doja, dosta slaba probuseni listovi, boja cudna ima mnogo korova, ambrozije , ja pitam ga sta si radio sta sejes unazad 5 godina, kaze soju uvek, e kazem mu pa moras malo struku i naulu slusati i vise ulaganja i rada! U M Idjosu covek posejo stocni jecam OK prinosi bili, u Zablju cekam na skidanje soje u Velikom ritu, bice kaze slabije od prosle godine ali kasna je sorta pa ce imati oko 1,8 t/ha , u B Gradistu kukurica ,solidno u odnosu na opste prinose i u odnosu na uslove i susu imace kaze oko 4,5 t/ha. Eeeeee navodjavanja mora biti ne moze se bez toga eno culi ste za okolinu Cacka gde je reseno pitanje jednog dela sa oko 500 ha, koja je razlika u prinosima!!! Veliki pozz, Djordje