Pretraživanje tekstova
Kravama najviše odgovara temperatura između pet i 21 stepen Celzijusa.
U uslovima globalnog zagrevanja nameće se kao neophodno da se o mikroklimatskim uslovima u stajama za muzne krave povede računa, posebno kada se grade novi objekti, a i kada se vrše adaptacije postojećih. Staje koje se danas grade su, kako kaže savetodavac u Poljoprivredno savetodavnoj stručnoj službi Šabac Zoran Kozlina, pre svega visoke i provetrene gde bočni zidovi ne postoje ili su visoki samo do grebena životinja. Štale su visine preko četiri metra, a u najvišoj tački (slemenu) krova i preko osam metara.
Otvoreni deo, kaže, može da bude zaštićen vetrozaštitnim mrežama, (višeslojni savremeni materijali sa sitnim perforacijama), preko kojih se postavlja cerada.
"Ako zidova nema oni se u zimskim uslovima mogu improvizovati naslaganim balama slame, (koja je inače veoma dobar izolator), dok se prirodna svetlost obezbeđuje postavljanjem prozora ispod ivice krova", kaže Kozlina i dodaje da je najeftinije postaviti drvene ramove u koje su ubačena stakla bez komplikovanih prozorskih mehanizama za otvaranje, jer se ventilacija lako obezbedi uklanjanjem pojedinih bala slame.
Temperatura do minus pet stepeni Celzijusa, a i niža od nje nema negativan uticaj na proizvodnju mleka, tako da su u ovakvim stajama u pitanju samo neophodni uslovi za rad farmera. Kravama najviše odgovara temperatura između pet i 21 stepen Celzijusa.
Prirodna ventilacija se lako obezbeđuje ako se između dve krovne površine ostavi otvor koji se onda natkrije manjim krovom. Leti, kako kaže ovaj stručnjak, kada su velike vrućine i velika vlaga u vazduhu, potrebno je ugraditi ventilatore većeg kapaciteta.
"Muzna grla oslobađaju velike količine toplote i vlage, krava koja daje recimo 30 litara mleka, dnevno oslobađa oko 27 KWh toplote i oko 12 litara vode. Ovaj višak toplote i vlage se mora izbaciti iz objekta ventilacijom", kaže savetodavac i dodaje da je u toku jednog sata, potrebno više puta "izmeniti" vazduh u objektu puštanjem svežeg vazduha, koji je hladniji za ne više od pet stepeni od onog koji se izbacuje iz objekta.
Pored ventilacije i osvetljenje je jedan od veoma važnih faktora u proizvodnji. Muznim grlima je potrebno 15 do 18 sati svetla. Što je kraći svetlosni dan, krave se osećaju umorno, smanjuje se konzumacija hrane, a neretko se javljaju i smetnje u reprodukciji.
"Savremene pravilno izgrađene staje obezbeđuju dovoljno dnevnog svetla. Problem je kada padne mrak, i tada je neophodno veštačko osvetljenje. Za tu namenu koriste se razni tipovi sijalica, danas je veoma jeftino obezbediti dovoljno veštačkog svetla po veoma prostupačnim cenama, recimo sa štedljivim led sijalicama", rekao je Kozlina.
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Tagovi
Staje za krave Muzne krave Zoran Kozlina Vetrozaštitne mreže Cerada Drveni ramovi Provetravanje objekta Prirodna ventilacija Ventilatori Osvetljenje staje
Autor
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
pre 6 dana
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !