Pretraživanje tekstova
Teške su od 55 do 65 kilograma i jagnje se jedanput godišnje. Oko 80 odsto njih daje po jedno jagnje, bez obzira u kakvoj su kondiciji.
Čedomira Nedeljkovića iz Topole uzgoj lipske pramenke privukao je zbog osobina ove ovce - otpornosti na vremenske uslove i činjenica da nisu previše zahtevne kao neke plemenite rase.
"Ne daju mnogo, ali u stvari mnogo ni ne traže. To je meni najviše odgovaralo kao početniku u ovčarstvu, da mogu da ih čuvam i u tuđim i u mojim čairima. I kad su svaki dan na paši, ne treba im velika zob", kaže šumadijski ovčar i dodaje da ih u Srbiji nema mnogo - do 1.500 grla.
"Mnogi se za nju opredeljuju zbog visokih subvencija i načina uzgoja, jer može da kisne, da bude na mrazu. Teške su od 55 do 65 kilograma i jagnje se jedanput godišnje. Oko 80 odsto njih daje po jedno jagnje, bez obzira u kakvoj su kondiciji."
To što nisu zahtevne po pitanju ishrane utiče i na pitanje prirasta, zbog čega dominiraju neke druge rase. Vlasnici pečenjara znaju da su svi sojeve domaće pramenke, pa tako i lipska ovca, daleko ukusnije i predstavljaju pravi delikates sa ražnja. Međutim, stočari se više opredeljuju za rase koje brže napreduju.
"Ja sam tu malo u minusu, jer su lipske manje kilaže pa sporije napreduju. Cena je do nedavno bila pristupačna, od 350 do 400 dinara, ali ja sam zadnju turu prodao za 280 dinara", kaže naš sagovornik.
Detaljnije o ovoj ovci saznajte u videu:
Foto prilog
Tagovi
Lipska ovca Čedomir Nedeljković Meso lipskih ovaca Prirast Jagnjenje
Autor
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
pre 6 dana
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !