Pretraživanje tekstova
Živan Pavkov iz Ravnog Sela kod Vrbasa ima 20 grla il de frans ovaca, koja mu ne donose zaradu, ali ne odustaje od ovčarstva. Razlog je - ljubav.
Živan Pavkov iz Ravnog Sela kod Vrbasa 2012. godine počeo je sopstvenu ovčarsku proizvodnju. Pre toga se informisao, posećivao predavanja i druge ovčare, kako bi se pripremio za proizvodnju. Danas ima 20 grla il de frans ovaca.
Kaže sa su ovo najlepše ovce za njega, a da mu je posebno važno što su sitnije i ne zauzimaju mnogo mesta. Ima jednog umatičenog ovna, koga će uskoro morati da menja:
"Teško je naći dobrog ovna, a i kada se nađe, to je jako skupo. Nama se ne isplati da kupimo ovna koji košta 700, 800, 1.000 evra, zato kupujemo onog od 300 evra".
Dodaje da od ovna zavisi ne samo kvalitet, nego i broj potomaka. Njegovce ovce postižu u proseku 1,5 jagnjenja.
Značajan faktor igra i kvalitetna ishrana.
"Dajem im detelinu, seno i kukurozovinu baliram. Dodajem i kukuruz i ječam. To je sve sa naših njiva. Ne možemo da teramo na ispašu, ali možemo da zakupimo pašnjake, pa da kosimo i da seno nosimo kući. Jeste skuplje, ali ne nameravam da napuštam ovčarstvo", kaže Pavkov.
Trenutno mu se prizvodnja ne isplati, iako mu klanice plaćaju 300 dinara za kilogram. Zbog toga ima plan da ovce umatiči i da se pokrene proizvodnja priplodnog materijala. To bi mu omogućilo pravo na subvencije u iznosu od 7.000 dinara po grlu, godišnje.
"Dosta bi to pomoglo. To je jedan deo njihove ishrane", kaže Pavkov i dodaje da neće uzgajati više od 30 ovaca.
Foto: Print Screen / YouTube
Tagovi
Živan Pavkov Ravno Selo Ovce Ovan
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Partner
Laze Nančića 2,
21000 Novi Sad,
Srbija
tel: +381 21 300 82 66,
e-mail: vertigons@gmail.com
web: http://www.poljoprivrednaemisija.com/
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.