Pretraživanje tekstova
Iza nas je loša godina za svinjare i prerađivače mesa. Velikih će zaliha EU svinjetine biti i u 2022.
Cene svinja u Evropi su nepromenjene poslednje dve sedmice, a 2021. godina se pokazala veoma lošom kada je u pitanju ova grana stočarstva. I dok s jedne strane imamo nisku cenu tovljenika i prasadi, s druge se strane odgajivači suočavaju s visokim cenama stočne hrane.
Proizvodnja svinjskog mesa u EU je porasla sa 120 odsto u 2014. do 135 odsto u 2021. godini, navodi poljski Farmer, a to znači da se zbog prevelike proizvodnje velika količina mesa mora prodavati van granica država članica.
Najveći uvoznici su azijske zemlje, među kojima Kina prednjači. Ta je zemlja povećala količine evropske svinjetine od 35,6 odsto u 2017. do 61,6 odsto u 2020., iako je u jesen prošle godine došlo do obustave uvoza mesa iz Nemačke, a zbog afričke svinjske kuge.
Ali, ta je bolest zahvatila i Kinu, zbog čega je došlo do smanjenja populacije ovih životinja. Tamošnje se tržište polako oporavlja i sada dolazi do smanjenja potražnje za uvoznom svinjetinom.
U Nemačkoj je zbog pandemije Covid-19 i afričke svinjske kuge smanjena potražnja i ponuda mesa i prerađevina. Broj svinja je tamo trenutno u padu što je omogućilo drugim zemljama da povećaju izvoz. Međutim, i pored praznika, potražnja i cena su ostale nepromenjene. U toj zemlji kilogram ovog mesa košta 1,23 evra.
Na tržištu Danske, kao velikog proizvođača i izvoznika, takođe nema izmena poslednjih mesec dana.
Proizvodnja planirana za praznike je završena i postoji zabrinutost proizvođača i prerađivača u pogledu zahteva tržišta u 2022. godini. EU trenutno ima velike količine ove vrste mesa na zalihama, a zabeležena je i velika ponuda tovljenika pripremljenih za klanje tokom praznika.
Pritisak velike ponude živih svinja će se smanjiti tek krajem januara i zbog toga se ne očekuje raniji rast cena.
Evropski svinjari i prerađivači se nadaju da će višak upiti kinesko tržište, ali je to još uvek neizvesno.
Tagovi
Svinje Svinjetina Svinjsko meso Ponuda Potražnja Cena Zalihe
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Udeo bruto dodate vrednosti poljoprivrede u BDP-u Srbije je među najvećim u Evropi. Ako gledamo nominalni iznos BDV-a poljoprivrede ona je u Srbiji u 2023. godini iznosila 2,8 milijardi evra, to je četiri odsto BDP-a Srbije. To je na istom... Više [+]
Udeo bruto dodate vrednosti poljoprivrede u BDP-u Srbije je među najvećim u Evropi. Ako gledamo nominalni iznos BDV-a poljoprivrede ona je u Srbiji u 2023. godini iznosila 2,8 milijardi evra, to je četiri odsto BDP-a Srbije. To je na istom nivou BDV-a koji je ostvarila Danska. Međutim, vrednost poljoprivredne proizvodnje Danske je iznosila 12,7 milijardi evra. Vrednost poljoprivrednih usluga u Srbiji je četiri puta manja od iste u Danskoj (681 prema 173 miliona evra). U strukturi poljoprivrede Srbije je dve trećine biljna proizvodnja, a jedna trećina stočarska, dok je u Danskoj suprotno. Ukupna proizvodnja stočarskih proizvoda pet puta je razvijenija u Danskoj, posebno u svinjogojstvu. #uzgojsvinja
Foto: Pixabay