Pretraživanje tekstova
Iza nas je loša godina za svinjare i prerađivače mesa. Velikih će zaliha EU svinjetine biti i u 2022.
Cene svinja u Evropi su nepromenjene poslednje dve sedmice, a 2021. godina se pokazala veoma lošom kada je u pitanju ova grana stočarstva. I dok s jedne strane imamo nisku cenu tovljenika i prasadi, s druge se strane odgajivači suočavaju s visokim cenama stočne hrane.
Proizvodnja svinjskog mesa u EU je porasla sa 120 odsto u 2014. do 135 odsto u 2021. godini, navodi poljski Farmer, a to znači da se zbog prevelike proizvodnje velika količina mesa mora prodavati van granica država članica.
Najveći uvoznici su azijske zemlje, među kojima Kina prednjači. Ta je zemlja povećala količine evropske svinjetine od 35,6 odsto u 2017. do 61,6 odsto u 2020., iako je u jesen prošle godine došlo do obustave uvoza mesa iz Nemačke, a zbog afričke svinjske kuge.
Ali, ta je bolest zahvatila i Kinu, zbog čega je došlo do smanjenja populacije ovih životinja. Tamošnje se tržište polako oporavlja i sada dolazi do smanjenja potražnje za uvoznom svinjetinom.
U Nemačkoj je zbog pandemije Covid-19 i afričke svinjske kuge smanjena potražnja i ponuda mesa i prerađevina. Broj svinja je tamo trenutno u padu što je omogućilo drugim zemljama da povećaju izvoz. Međutim, i pored praznika, potražnja i cena su ostale nepromenjene. U toj zemlji kilogram ovog mesa košta 1,23 evra.
Na tržištu Danske, kao velikog proizvođača i izvoznika, takođe nema izmena poslednjih mesec dana.
Proizvodnja planirana za praznike je završena i postoji zabrinutost proizvođača i prerađivača u pogledu zahteva tržišta u 2022. godini. EU trenutno ima velike količine ove vrste mesa na zalihama, a zabeležena je i velika ponuda tovljenika pripremljenih za klanje tokom praznika.
Pritisak velike ponude živih svinja će se smanjiti tek krajem januara i zbog toga se ne očekuje raniji rast cena.
Evropski svinjari i prerađivači se nadaju da će višak upiti kinesko tržište, ali je to još uvek neizvesno.
Tagovi
Svinje Svinjetina Svinjsko meso Ponuda Potražnja Cena Zalihe
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.