Pretraživanje tekstova
EU poverenik Virginijus Sinkevičius poslednjom se izjavom jako zamerio Austrijancima koji u strahu od vukova ne idu u šumu.
Poverenik Evropske unije za životnu sredinu, okeane i ribarstvo, Virginijus Sinkevičius nema razumevanja za to što Austrijanci strahuju zbog vukova.
"U Austriji više ljudi umre nakon napada krave nego nakon susreta sa vukom", izjavio je u radio emisiji Ö1 programa te dodao da opasnost koju oni predstavljaju u toj zemlji nesrazmeran s raspoloženjem koje tamo vlada.
Kaže kako je Austrija do sada Bruselu prijavila samo 20 vukova. Ovo je naišlo na negodovanje građana koji se, kako piše orf, ne usuđuju da idu u šumu zbog straha od susreta s vukom. Tamo je nekoliko ovih divljih životinja već ubijeno, a posljednji put prošlog vikenda u Tirolu nakon što je doneta uredba koja dozvoljava odstrel. Dakle, u toj saveznoj državi su vukovi ove godine ubili 90 grla na ispaši, a još 150 ih je nestalo.
Oko 80 vukova u celoj Austriji usmrtilo je 800 životinja u 2022. te njih 500 u 2021. godini.
"Činjenica je da vuku više ne preti izumiranje u Evropi, njegova se populacija povećava do 30 odsto godišnje", izjavio je ministar poljoprivrede Tirola, Norbert Totšnig koji kaže kako vukovi imaju sve manje straha od ljudi.
"Sukobi između ljudi i životinja su neizbežni. Ne razumijem da se prvo nešto mora desiti pre nego počnemo da delujemo. Evropska komisija mora ozbiljno shvatiti našu zabrinutost", upozorio je ministar.
No, Sinkevičius ne planira ništa da menja na nivou EU niti ublažiti zakon o zaštiti vuka.
"Zakon EU dopušta odstrel ako se previše približe ljudima. To funkcioniše u mnogim zemljama. Ne znam kakve prepreke vidi Austrija, ali uvek je lakše okriviti Brisel, zaključio je poverenik.
Dakle, u Austriji i Švajcarskoj odstrel problematičnih vukova u izuzetnim slučajevima i pod određenim uslovima je moguć od 1. jula ove godine.
Tagovi
Virginijus Sinkevičius Napadi vuka Vuk u Austriji Odstrel vuka Opasnost za stoku Napad na stoku EU poverenik
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Udeo bruto dodate vrednosti poljoprivrede u BDP-u Srbije je među najvećim u Evropi. Ako gledamo nominalni iznos BDV-a poljoprivrede ona je u Srbiji u 2023. godini iznosila 2,8 milijardi evra, to je četiri odsto BDP-a Srbije. To je na istom... Više [+]
Udeo bruto dodate vrednosti poljoprivrede u BDP-u Srbije je među najvećim u Evropi. Ako gledamo nominalni iznos BDV-a poljoprivrede ona je u Srbiji u 2023. godini iznosila 2,8 milijardi evra, to je četiri odsto BDP-a Srbije. To je na istom nivou BDV-a koji je ostvarila Danska. Međutim, vrednost poljoprivredne proizvodnje Danske je iznosila 12,7 milijardi evra. Vrednost poljoprivrednih usluga u Srbiji je četiri puta manja od iste u Danskoj (681 prema 173 miliona evra). U strukturi poljoprivrede Srbije je dve trećine biljna proizvodnja, a jedna trećina stočarska, dok je u Danskoj suprotno. Ukupna proizvodnja stočarskih proizvoda pet puta je razvijenija u Danskoj, posebno u svinjogojstvu. #uzgojsvinja
Foto: Pixabay