Pretraživanje tekstova
Zrnastu stočnu hranu treba sitniti da bi je životinje što lakše svarile i tako iskoristile hranljive materije iz unutrašnjosti zrna. Stručnjaci naglašavaju da se to naročito preporučuje u tovu svinja.
Kako objašnjava diplomirani inženjer stočarstva Bilal Tajić, zrnastu stočnu hranu treba sitniti da bi je da stoka što bolje iskoristila. Prema njegovim rečima, to je preporučljivo, jer sokovi kanala, koji vare hranu, ne mogu da probiju tvrdu ljušturu na čitavom zrnu, pa zbog toga unutrašnjost zrna često ostaje neiskorišćena. Zato neretko može da se vidi da pojedina grla izbacuju u balezi cela odnosno nesvarena zrna žitarica.
Tajić napominje da je sitnjenje zrnevlja obavezno u ishrani svinja, jer one halapljivo jedu i zubima neznatno ili gotovo nikako ne usitnjavaju hranu. Zato stočari ovim životinjama moraju davati usitnnjeno zrno, to jest prekrupu. Kada je reč o govedima i ovcama, sitnjenje zrnevlja može biti nešto grublje, jer te domaće životinje hranu preživaju.
Ostaloj stoci, a naročito živini, zrnevlje ne treba sitniti, već im se, naprotiv, daje celo zrno. Izuzetak su kukuruz, ječam, raž i semenke leptirastog bilja. Ta zrnevlja su vanredno tvrda, pa premda u želucu nabubre, potrebno ih je predhodno "ujarmiti" i tek onda davati stoci.
Foto: clay53012 / Flickr
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Tagovi
Stočna hrana Žitarice Bilal Tajić Zrnasta hrana
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!