Pretraživanje tekstova
Dan zaštite prirode obeležava se sa ciljem promovisanja i podsticanja zaštite prirode, podizanja svesti o značaju i potrebi zaštite, održivog korišćenja i upravljanja prirodnim resursima i dobrima.
Dan zaštite prirode obeležava se danas u Srbiji sa ciljem promovisanja i podsticanja zaštite prirode, podizanja svesti o značaju i potrebi zaštite, održivog korišćenja i upravljanja prirodnim resursima i dobrima.
Iz Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine poručili su kako je doneto nekoliko ključnih dokumenata, pre svega izmene Zakona o zaštiti prirode, a na taj način je Srbija ispunila međunarodne obaveze i stavila do znanja da zna šta hoće sa svojom prirodom. Ministarka Snežana Bogosavljević Bošković istakla je kako je u Srbiji još nedovoljan procenat teritorije u statusu zaštićenog područja i trenutno iznosi svega 6,51 odsto. Dodala je i da svaki građanin naše zemlje treba da bude svestan značaja očuvanja prirodnih vrednosti, biodiverziteta i geonasleđa Srbije, i da svojim ponašanjem i svakodnevnim odnosom doprinese njihovom očuvanju i boljoj zaštiti.
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine učestvuju u obeležavanju ovog značajnog datuma u akciji čišćenja, koje organizuje Javno preduzeće "Nacionalni park Tara". Organizovana je akcija čišćenja područja Nacionalnog parka Tara, na potezu Kaluđerske Bare. Učesnici čišćenja su učenici Gimnazije "Josif Pančić", članovi Biološke sekcije "Josif Pančić", Odred izviđača "Bajina Bašta", HE "Drinsko-limske elektrane", službe Nacionalnog parka Tara i predstavnici Ministarstva. Nakon čišćenja u Centru za posetioce Bajina Bašta, biće otvorena likovna izložba "Ptice" autora Milice Ajduković i promocija Leksikona Nacionalnog parka "Tara".
11. aprila 1949. godine, tadašnji Zavod za zaštitu i naučno proučavanje prirodnih retkosti, sada Zavod za zaštitu prirode Srbije, doneo je rešenje o zaštiti vodopada Velika i Mala Ripaljka na planini Ozren. To je bio prvi akt o zaštiti i praktično početak institucionalnog rada na zaštiti prirode i izgradnji mreže zaštićenih područja Republike Srbije. Tu mrežu čine nacionalni parkovi, parkovi prirode, predeli izuzetnih odlika, specijalni i strogi rezervati prirode i spomenici prirode, koji obuhvataju oko 575.310 ha ili 6,51% površine Srbije.
Od 2009. godine u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode obeležava se 11. april Dan zaštite prirode. Tog dana se organizuju vaspitne, obrazovne, rekreativne, stručne i druge aktivnosti kojima se na primeren način podstiče i unapređuje zaštita prirode.
Foto:bigstockphotos.com;Perfect Lazybones
Izvori
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije
Tagovi
Zaštita prirode Dan prirode Nacionalni park Tara Snežana Bogosavlejvić Bošković Očuvanje prirode Zaštita vodopada
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.