Pretraživanje tekstova
Prekršajni sud u Bačkoj Palanci kaznio je jednog pedesetosmogodišnjaka kaznom od 30.000 dinara, zbog toga što je pokušavao da proda prepariranu odraslu jedinku orla belorepana.
Prekršajni sud u Bačkoj Palanci osudio je jednog pedesetosmogodišnjaka, iz Čelareva, na kaznu u iznosu od 30.000 dinara, zato što je kako piše portal rtv.rs, u novembru 2015. godine preko Facebook-a i još nekoliko internet oglasnika, pokušavao da proda prepariranu odraslu jedinku orla belorepana (Haliaeetus albicilla). Ovaj orao je inače strogo zaštićena vrsta u Srbiji, a navedena osoba je ovim činom prekršila Zakon o zaštiti prirode, koji izričito zabranjuje držanje, prodaju ili kupovinu živih ili mrtvih strogo zaštićenih životinja iz slobodne prirode.
U međuvremenu, ovaj preparat je nuđen na prodaju i na jednoj pijaci u Novom Sadu, gde su ga zatekli aktivisti Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i prijavili nadležnoj inspekciji.
Da ovo nije jedini ovakav slučaj potvrđuje i upozorenje Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode da se na društvenim mrežama i stranicama na internetu specijalizovanim za oglašavanje, često nude na prodaju jedinke strogo zaštićenih životinja koje su uzete iz prirode, pa čak i iz gnezda ili legala, i držane u zarobljeništvu. Sve ovakve aktivnosti su zabranjene i kažnjive po Zakonu o zaštiti prirode, bez obzira na to na koji način su divlje životinje uzete iz prirode i bez obzira na to kako su njihovi leševi pribavljeni.
Orao belorepan je predator, ali često otima plen od drugih ptica a hrani se i uginulim životinjama. Uglavnom lovi ribu, ptice vodenih staništa i sisare. Neretko su na njegovom "jelovniku" poljski glodari poput miševa, pacova i zečeva. Prostor koji naseljava su staništa galerijskih vodoplavnih šuma koja se nalaze u Srbiji u Panonskoj niziji (Vojvodina) u delu uz velike ravničarske reke Dunav, Savu, Tisu i Tamiš. Najbrojnije populacije se gnezde u Gornjem Podunavlju i delu Bosutskih šuma na Savi.
Foto: bigstockphoto.com, kwasny221
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.