Pretraživanje tekstova
Larve se hrane neposredno ispod kore pri čemu buše drvo i stvaraju hodnike. Tu se naseljavaju gljivice koje dodatno ubrzavaju propadanje stabla.
Poslednjih godina tuje su izložene napadu mnogobrojnih štetočina, a među njima se izdvaja najopasniji potkornjaci Phloeosinus. Veoma često se dešava da ne zapazimo njihovo prisustvo dok ne bude prekasno.
Karakteristično je da napadaju stabla u fiziološki slaboj kondiciji. Kako se poslednjih godina klima promenila, stabla su izložena stresu od naglih promena temperature, neočekivanog mraza, suše. Sve to doprinosi iscrpljivanju biljke koja postaje meta za potkornjake.
Odlikuju se malim dimenzijama tela odraslih jedinki od dva do tri milimetra, a najveći do 10 mm. Odrasle jedinke su tamnosmeđe boje, a larve bijele, tamne glave i beznožne. One se hrane neposredno ispod kore pri čemu buše drvo i stvaraju hodnike. Tu se naseljavaju gljivice koje dodatno ubrzavaju propadanje stabla.
Kroz rupice na kori larve izbacuju piljevinu, a česta je pojava točenja smole. To su znaci prepoznavanja prisustva štetočine. Česti su u rašljama grana. Zbog toga možemo na stablu videti pojedine suve grane. Na brzinu propadanja tuja utiče njihova brojnost i izloženost stabala stresu.
Posle kukuljenja, odrasli insekti napuštaju matično stablo, pare se i ženke odlažu jaja na obližnja stabla.
Prilikom tretiranja krenemo od najdaljih tuja i idemo prema stablu na kome smo prvom registrovali njihovu pojavu. Kako se odrasle jedinke pojavljuju tokom proleća koriste se crvene lepljive ploče da se odredi njihova prisutnost i brojnost. Prezimljujuću populaciju može smanjiti primena 50-postotnog etilnog alkohola.
Napadnuti biljni delovi, grane, i cela stabla se spaljuju. Jednom kad štetočina uđe u stablo praktično ga je nemoguće uništiti.
Tagovi
Potkornjaci Tujin potkornjak Phloeosinus Sušenje tuja Štetočina tuja Suša Klimatske promene
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!