Nezreli ili tek otvoreni cvetovi imaju slabiju aromu i manju vrednost, dok prezreli brzo otpadaju i nisu prikladni za dalju obradu.
Sezona zove, Sambucus nigra, uveliko je počela, a ova godina bi mogla da bude isplativa za sve koji se odluče na branje. Ipak, neophodno je da berači pokažu i dozu odgovornosti prema biljkama i prirodi.
Zova je višegodišnja listopadna biljka koja najčešće raste na osunčanim i vlažnim staništima – uz ivice šuma, šumske puteve, potoke, livade, rubove njiva i starih voćnjaka. Raste samoniklo, a vrlo često je možemo pronaći i u seoskim dvorištima gdje je ostavljena "da miriše", ali i da koristi.
Cvetanje počinje krajem maja i traje tokom juna, u zavisnosti od nadmorske visine i lokalnih klimatskih uslova. Cvetovi su sitni, beli, intenzivnog mirisa, skupljeni u velike štitaste cvasti.
Za potrebe otkupa i prerade beru se isključivo potpuno rasklopljeni i zreli cvetovi. Nezreli ili tek otvoreni cvetovi imaju slabiju aromu i manju vrijednost, dok prezreli brzo otpadaju i nisu prikladni za dalju obradu.
Berbu treba obavljati isključivo makazama ili nožićem, kako se ne bi oštetila biljka. Važno je ne lomiti grane ili čupati cele stabljike, jer time dugoročno uništavamo zovinu populaciju. Za dosezanje viših cvasti preporučuje se korišćenje štapova s kukom, merdevina ili sličnih pomagala – nikako lomljenje stabla.
Iskusni berač može dnevno da nabere 20 do 30 kilograma svežeg cveta.
Zova je od davnina poznata po svojim lekovitim svojstvima. Sveži cvet koristi se za pripremu sokova, sirupa, likera i osvežavajućih napitaka. U narodnoj medicini poznata je kao prirodni saveznik protiv prehlade, gripe, kašlja i groznice.
Međutim, najvišu tržišnu cenu postiže suvi cvijet, koji se koristi u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji, kao i u čajnim mešavinama.
Da bi se dobio jedan kilogram suve zove, potrebno je pet do šest kilograma sveže, u zavisnosti od uslova sušenja.
Postoje tri načina sušenja zove:
Osušeni cvet zadržava lekoviti sastav i jak miris.
Na kraju, želimo da apelujemo na sve berače da se prema prirodi odnose odgovorno i održivo. Sve češće svedočimo lošim praksama gde se zova nemilice lomi, čupa iz korena ili se granje lomi da bi se "brže" nabrala količina. Takvo ponašanje uništava ne samo jedno stablo, nego i potencijal zarade za naredne godine.
Koristite alate, pomagala i strpljenje. Priroda će vam višestruko uzvratiti.
Tagovi
Autor