Borač je nezahtevna biljka, otporna na hladnoću i visoke temperature. Upotrebljava se u narodnoj medicini. Privlači pčele čak i po hladnom vremenu. Poboljšava ukus povrća.
Borač (Borago officinalis) je biljka izuzetnih osobina. Smatra se da potiče iz Sirije, a već su ga Rimljani poznavali, cenili i širili. Arapi su ga doneli u Španiju. Danas je borač široko rasprostranjen u prirodi, a gaji se i plantažno. U narodu je poznat po različitim nazivima: borač, boreč, boražina, buražina, buraž, krastavica, volovski jezik.
Ova jednogodišnja, zeljasta biljka formira donje listove u obliku rozete, a ivica lista je ravna. Cela biljka je dlakava. Stabljika je šuplja i dostiže visinu 30-60 cm. Cvetovi su plavi sa dugim peteljkama i vrlo su dekorativni. Cveta od juna do oktobra, odnosno sve do prvog mraza. Čitava biljka se odlikuje blagim ukusom i mirisom krastavca. Sadrži oko 25% sluzi, vitamin C, limunsku kiselinu, malo eteričnih ulja, tanina, saponina i drugih materija.
Borač spada u nezahtevne biljke. Skroman je u svojim zahtevima, otporan na hladnoću i visoke temperature. Dobro raste u zemljištu neutralne pH vrednosti. Često se pojavljuje na zemljištima bogatim azotom. Seje se na dubinu 1,5-2 cm. Niče nakon 7-10 dana. Setva se obavlja na međuredni razmak 25-35 cm i razmak u redu 10-15 cm. Za površinu 10 m² treba obezbediti 25-30 g semena.
U proleće setva može biti obavljena sukcesivno, u razmacima 2-3 sedmice, kako bi se obezbedila snabdevenost mladim listovima. Seme posejano početkom avgusta osiguraće berbu listova u septembru. Na lošem zemljištu borač treba prihranjivati 2 puta tokom vegetacije. Ukoliko su leta izuzetno sušna, biljku treba redovno zalivati, ako želimo dobru berbu listova, bez obzira što je borač izuzetno otporan na sušu. U bašti ga treba posaditi na mesto na kojem će neometano moći da se samozasejava. Posle nicanja može se lako presaditi na željeno mesto.
Skupljanje semena nije jednostavno. Seme sazreva nejednako i samo otpada sa biljke. Zbog te osobine ispod biljke je potrebno raširiti platno (agrotekstil) i nakon toga pokupiti seme. To je moguće samo po suvom vremenu. Listovi se beru neposredno pred cvetanje, a cvetovi u periodu cvetanja. Suši se u tankom sloju u hladovini. Prinos listova je do 3 t/ha. Za 1 kg suvih listova potrebno je nabrati 4-5kg svežih listova.
Zahvaljujući blagom ukusu i mirisu krastavca borač se dosta koristi u gastronomiji. Od njegovih mladih listova prave se salate, sosevi ili se upotrebljavaju za pripremu sirnih namaza. Stariji listovi se koriste u pripremi variva, čorbi i filova za pite. Od njega se pravi odlična limunada. Cvetovi se koriste u čajevima i za dekoraciju jela. Mogu da se čuvaju kandirani ili dodaju u voćne kupove.
Prvo treba uzeti 2 glavice zelene salate i jednu glavicu crnog luka. Mladi listovi borača se dobro operu, usitne i potom se jedna kašika doda u salatu. Listove zelene salate treba iseći, a luk narezati na polukrugove. Zatim se doda so, ulje, limunov sok ili sirće, biber po želji i sve se dobro promeša.
Cvetove borača treba brati kada je vreme suvo i očistiti od peteljki i sitnih zelenih listića. Belance treba umutiti dok malo ne zapeni. Potom pojedinačne cvetove treba umakati u belance i posuti šećerom u prahu koji je prethodno prosejan. Višak šećera otresite. Tako pripremljene cvetove treba ostaviti da se osuše. Čuvati hermetički zatvorene. Cvetovi mogu da se koriste i za ukrašavanje slatkiša.
Borač je biljka koja se od davnina koristi u narodnoj medicini. Upotrebljava se protiv upala, kašlja, ublažava reumatske bolove, smanjuje nervozu i blagotvorno deluje na san. On je izuzetan diuretik, mnogo jači od peršuna. Treba ga koristiti kratkotrajno i pod medicinskim nadzorom. Odličan je za čišćenje krvi, jačanje srca i nervnog sistema.
6-8 listova borača se prelije vrelom vodom i ostavi da odstoji 15-20 minuta. Ovaj čaj se koristi kod bolova u grlu, za poboljšanje cirkulacije. Dobar je diuretik i sedativ.
Jednu kašiku borača treba preliti sa 2,5 dl vode i poklopiti. Ostaviti desetak minuta i piti 2 puta dnevno. Čaj se pije tokom jedne sedmice, ne duže, zbog svog snažnog dejstva.
Od borača se može praviti ulje, vino i mnogi drugi proizvodi. Koristi se i u kozmetičke svrhe.
Borač je u bašti odlična biljka zaštitnica. Izuzetne rezultate pokazuje kada se posadi između jagoda. Sadnice jagoda on štiti od insekata i prouzrokovača bolesti. Borač poseduje osobinu da povoljno utiče na rast biljaka - poboljšava ukus povrća. Ova osobina dolazi do izražaja naročito kada je reč o jagodama i paradajzu. Paradajz štiti i od štetočina.
Borač je odlična medonosna biljka. Njegov cvet privlači leptire, pčele i druge insekte polinatore u baštu, čak i po hladnom vremenu. Zato ga je korisno imati u blizini svih biljaka zbog dobrog oprašivanja.
Foto: ulleo/Pixabay
Tagovi
Autorka
Blaženka Pantović
pre 5 meseci
Boražinu sam posejala zbog pčela još pre nekoliko godina, ne znajući za njenu lekovitost. Raširila se po celoj bašti što baš nisam želela, pa sam je uništavala i bacala u kompost, ali po ovom saznanju sada mi je neobično drago što je imam i što se samozasejava😊 Jedino što moram paziti i prilaziti joj pokrivenih podlaktica (dugih rukava)pošto pecka i iritira kožu🤔