Pretraživanje tekstova
Neka vas ne prevari ovo sunce i visoke temperature. Biljke ako i prežive, bolovaće i biti podložne bolestima i štetočinama.
Natprosečno visoke temperature obeležiće ovaj februar. Dnevne idu do 15°C pa i više, a noćne i jutarnje čak iznad pet stepeni Celzijusa. Ali, nemojte da vas to prevari u odluci da već sada na dvorišta, terase i balkone iznesete svoj limun, lovor, maslinu, aloe veru i drugo bilje koje je zimovalo u zatvorenom prostoru.
Dolaze nam vaša pitanja o tome da li je vreme da se biljke premeste na otvoreno jer se prognoziraju visoke dnevne temperature.
Ne, nije vreme. Pročitajte ovih pet saveta:
1. Zima traje još mesec i po dana, biće još minusa, mraza, a temperature oko pet stepeni Celzijusa i niže, loše će da utiču na toploljubive biljke. One će možda da prežive, ali biće izložene hladnoći zbog čega će bolovati, a onda kasnije će da budu podložne raznim bolestima i štetočinama.
2. Napolje ih možete izneti kada se noćne temperature ustale na najmanje 12°C, a idealno je oko 15°C.
3. Pre iznošenja biljaka, ako ste u mogućnosti, postepeno ih prilagodite na promene kako biste smanjili stres i poboljšali njihovu šansu za uspešno preživljavanje na otvorenom prostoru. Dakle, ako ste ih držali na sobnoj temperaturi, što nije preporučljivo, iznesite ih u hladniji hodnik, stepenište i slično.
4. Pre nego što ih iznesete napolje, možete da ih presadite u veću posudi ili samo stavite novi supstrat.
5. Ovo vreme je i za orezivanje suvih grančica te uklanjanje osušenih listova.
Tagovi
Iznošenje biljaka Limun u posudi Lovor u posudi Maslina u posudi Biljke na otvorenom Biljke u zatvorenom Kada izneti napolje
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!