Pretraživanje tekstova
Setva semena se obavlja u zatvorenom ili na otvorenom prostoru posle poslednjeg mraza. Zaštitite ga u fazi klijanja i nicanja.
Čubar ili vrisak je veoma zahvalna lekovita i začinska vrsta. Biljka je razgranata, a dostiže visinu od 25 do 70 centimetara. Prepoznaje se po izduženim, kopljastim listovima dugim oko tri centimetra. Cveta od juna do kraja avgusta, a cvetovi su sitni i beli do ružičasti. Semenke su crne, male i zadržavaju klijavost do sedam godina.
Po ukusu je sličan majčinoj dušici, ali je nešto pikantniji i blago ljut. Upotrebljava se u gastronomiji u receptima raznih variva, umaka, za zimske salate. Odlično se slaže sa mesom živine, graškom i pasuljem.
Postoji oko 50 vrsta čubra, a najčešće se uzgajaju četiri. Favorit mnogih uzgajivača u kontinentalnim područjima je primorski ili zimski čubar Satureja montana koji je višegodišnji. Ima nešto jači okus. Često se gaji i baštenski, mirisni ili letnji Satureja hortensis koji je jednogodišnji i blažeg ukusa.
Uzgaja se na otvorenom ili u posudama. Odgovaraju mu sunčane lokacije zaštićene od vetra. Letnji će najbolje rasti ako mu obezbedite 12 sati osvetljenja u toku dana, a zimskom je dovoljno samo šest sati. Dobro podnosi različite tipove zemljišta, ali plodna daju veći prinos. Optimalna su dobro drenirana, peskovita ili ilovasta. Ph reakcija zemljišta treba da je blago kisela od 6,2 do 6,8.
Može da se uzgaja iz semena ili reznica. Setva se obavlja u prolećnom periodu, šest do osam nedelja pre poslednjeg mraza u zatvorenom prostoru ili na otvorenom kad prođe poslednji mraz, krajem aprila.
Seje se plitko, od tri do pet milimetara dubine. Na pripremljeno zemljište polaže se seme i prekrije tankim slojem. Razmak između redova je oko 10 cm. Potrebno je dve do tri nedelje da niknu mlade biljke.
Na otvorenom se seje kada se zemlja ugreje i prođe opasnost od mraza. Najbolje je napraviti drveni okvir koji se ispuni rastresitom zemljom ili setvu obaviti u posude. Na površini se rasporedi seme i lagano zagrne, dodatno se prekrije malčom, kompostom ili peskom. Zalivanje obavite pažljivo. Jak mlaz vode će odneti seme.
Površinu prekrijte providnim najlonom, agroplatnom ili starim prozorom kako bi zaštitili čubar u fazi klijanja i nicanja. Čim primetite da se pojavljuju mlade biljke skidate najlon. Agroplatno i prozor mogu ostati, ali ne smeju da dodiruju biljke.
Koje biljke zaštititi agrotekstilom od niskih temperatura i mraza?
Oprez, najlon ne obezbeđuje disanje, povećava vlažnost i dovodi do propadanja izniklih biljčica. Redovno proveravajte stanje, obavite provetravanje, zalivanje dok biljke ne ojačaju i tada uklonite agroplatno. Obratite pažnju na lisne vaši, jer su one često jedine štetočine koje se javljaju na ovoj vrsti.
Tagovi
Čubar Vrisak Satureja montana Satureja hortensis Čubar se koristi Ukus čubra Setva
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.