Otkrijte kada i kako brati mišjakinju, njenu kulinarsku primenu, nutritivne vrednosti i savete za čuvanje svežih listova
Obična mišjakinja (lat. Stellaria media) jedna mi je od najdražih samoniklih biljaka. Izgleda vrlo nežno i prostire se poput tepiha, a istovremeno je vrlo otporna i zdrava. Mlada biljka je jestiva, a najbolje od svega je to što raste u jesen, čim zahladi i ima dovoljno vlage. Najbujnija je od oktobra do aprila, posebno na vlažnim i senovitim mestima Ovoj s fotografije, čini se, odgovara balkon koji gleda prema zapadu.
Tokom blagih zima može se brati čak i ispod laganog snega, samo se tada obnavlja sporije. Ne odgovaraju joj visoke temperature koje je sprže. Ipak, čak i tada, osušena, poslužiće kao malč u vrtu.
Vratimo se njenoj kulinarskoj upotrebi. Mladi izdanci i listovi odlični su sirovi u salati, smutiju ili kao dodatak sendvičima. Može se dodati u supe, variva, omlete i slično. Ukusom podseća na mladi spanać.
Lično, koristim je svežu, pomešanu sa zelenom ili kupus salatom, kao i u gustim supama i varivima kada je dodam na samom kraju kako bi zadržala što više vitamina.
Mišjakinja je vrlo hranjiva i lekovita, pa se koristi i u narodnoj medicini za lečenje svraba i osipa kože te plućne bolesti. Budući da sadrži visok procenat gvožđa, preporučuje se i kod anemije.
Sadrži vitamin C koji je posebno važan u zimskim mesecima, kao i vitamine A, E i B grupe.
Od minerala ima gvožđa, 8-10 mg na 100 g sveže biljke, što je više od spanaća. Gvožđe iz mišjakinje dobro se apsorbuje zahvaljujući vitaminu C, koji pojačava njegovu iskoristivost. Zbog toga je odličan izbor kod blage anemije, slabosti i iscrpljenosti. Osim toga, u značajnim količinama sadrži i kalcijum, magnezijum, kalijum i folnu kiselinu.
Mišjakinja se bere od jeseni do proleća, dok su listići još mladi, svetlozeleni i sočni. Najbolja je pre cvetanja, tada je najmekša i najukusnija. Ako raste u tegli poput moje, možete je brati redovno, čim naraste 5 do 10 cm. Ispod pazušaka će rasti novi izdanci koje ćete moći nastaviti brati.
Bere se rukom ili makazama, a seku se samo gornji, mekani delovi stabljike.
Druga berba: Evo pet vrsta samoniklog bilja čije lišće beremo u jesen
Nemojte je čupati s korenom, kako bi se obnovila i poterala nove izdanke. Naravno, berite je na čistim i nezagađenim površinama.
U frižideru može trajati tri do pet dana, zavisno od njene svežine tokom branja. Nemojte je prati pre čuvanja, nego tek stavite u plastičnu kesicu ili posudu, a onda operite pre samog korišćenja.
Možete je i vrlo kratko blanširati, minut je dovoljan, pa zamrznuti. Takođe se može osušiti na suvom i prozračnom mestu i koristiti kao čaj ili dodatak jelima, poput sveže.
Ako je koristite kao čaj koji prema narodnoj medicini deluje blago detoksikacijski, smiruje upale i pomaže kod probavnih tegoba, prelijte jednu kašičicu s 2 dcl kipuće vode i ostavite 10 minuta.
Tagovi
Autorka