Pretraživanje tekstova
Petoro prijatelja iz sela Dobrić bavi se uzgojem lekovitog bilja, a ujedno su osnovali i specijalizovanu poljoprivrednu zadrugu .
Profesionalni vozač Srđan Aleksić, iz pocerskog sela Dobrić, pre dve godine ostao je bez posla, pa se, sticajem okolnosti, posvetio gajenju lekovitog bilja. Pridružili su mu se prijatelji, pa njih petoro obrađuju šest hektara zemlje, a na pet su posejani neven i beli slez. Ujedno su osnovali i prvu Specijalizovanu poljoprivrednu zadrugu za proizvodnju začinskog, aromatičnog i lekovitog bilja.
"Neven počinje da se bere za 20 do mesec dana i zahteva veće angažovanje, jer tokom godine ima više posla. Svaki treći-četvrti dan se bere, dok recimo, beli slez ne zahteva toliko posla - ima jedno, do dva kopanja, a na jesen se vadi i čisti se kao ren", objasnio je Aleksić za RTS.
Ova družina ne koristi pesticide i hemikalije u proizvodnji, a imaju stalne kupce iz zemlje, Rusije i Češke. Svi su visokoobrazovani, a cilj im je sigurna zarada, pa samim tim i bolja budućnost.
"Ja sam po struci diplomirani kriminalista, trenutno bez posla, pa malo dok je taj zastoj, došli smo na ideju da probamo nešto inovativno, što retko ko radi", kaže Olivera Ivković, dok Milorad Aleksić dodaje: "Ovdašnji ratari su mislili da je to samo šala, da je bespotrebno trošenje vremena i novca, ali kada su videli prošle godine prinos i sve ostalo, sve više se informišu, žele da i oni učestvuju u tome".
Mladim poljoprivrednicima najviše nedostaju radnici, jer ručno pleve, okopavaju, beru i suše lekovito bilje, koje nameravaju da gaje organski. Dosetili su se da sklope ugovor sa Kazneno-popravnim zavodom u Šapcu, kako bi obezbedili radnu snagu. Objašnjavaju da je potrebno posvetiti dosta vremena poslu, da bi bilo efekta.
Uspeli su, pomoć novca iz Fonda za podsticaj mladih poljoprivrednika, da kupe destilator za poizvodnju eteričnih ulja, pa se nadaju povećanju površine pod lekovitim biljem, kao i novoj sušari.
Tagovi
Srđan Aleksić Olivera Ivković Milorad Aleksić Lekovito bilje Dobrić Zadruga
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.