Rezidba stabla limuna nije komplikovan postupak, a podstiče njegov rast i omogućuje bolji prinos.
Limun je lepa i vrlo dekorativna zimzelena biljka sa sjajnim listovima, belim cvetovima jakog mirisa i osvežavajućim plodovima. Znaju to u mnogim domaćinstvima gde limun uzgajaju u saksijama. Nije previše zahtevan, ali je osetljiv na niske temperature i ne podnosi hladnoću. Uz redovno održavanje i brigu, drvo limuna je potrebno redovno orezivati.
Rezidba je nužan deo brige za sva stabla pa tako i za limun. Ono podstiče rast i daje im čvrstu strukturu koja im je potrebna za bolji prinos. Primenjujući kontrolisani stres nastao rezidbom biljci se simulira novi rast kako bi više energije usredsredila na razvoj pupova. Takođe, redovnim orezivanjem se uklanjaju bolesti, slabije i suve grančice, ali i sve one koje mu nisu kasnije potrebne za prezimljavanje.
Sitni izraštaji orezuju se češće kod mladih stabala jer se tokom zrelosti oni postepeno smanjuju. Redovna rezidba je važna kako bi biljka održala svoju veličinu uz minimalne napore i maksimalne rezultate.
Zavisno od klime, orezivanje se radi u proleće ili u jesen. Kod nas je to najbolje obaviti u proleće, i to u martu ili aprilu. Važno je da temperature, kada se obavlja rezidba, ne budu preniske kako ne bi došlo do smrzavanja biljke.
Mlada stabla limuna orezuju se onoliko često koliko je potrebno da se oblikuje njegov uzgojni oblik. Za starija stabla limuna najbolje vreme za orezivanje je nakon svake berbe i to jednom ili dva puta godišnje.
Uvek je važno imati dobru opremu, a za rezidbu potrebne su makaze za orezivanje ili mala ručna testera, zavisno od veličine i starosti stabla. Važno je dezinfinkovati alate i uvek koristiti zaštitne rukavice za vreme rada.
Budući da se citrusi u saksijama uzgajaju i kao ukrasne biljke, njihova je rezidba važna iz estetskih razloga. Ona se sastoji u oblikovanju kuglaste krošnje i proređivanja. Krošnje se proređuju svake godine pred kraj zime, pre početka vegetacije. Seku se grane koje su predugačke ili rastu prema unutrašnjosti. Oštrom rezidbom dobija se više vegetativnih, a manje rodnih pupova. Slabijom rezidbom ili izostankom rezidbe razvija se voćka manje bujnosti i slabije kondicije, što dovodi do neujednačene rodnosti.
Rezidba se obavlja oštricom prema stablu, a grane se obično ne prekraćuju nego se odstranjuju. Prekraćuju se samo sadnice nakon sadnje i to na visinu formiranja krošnje te one grane iz kojih želimo da izazovemo grananje postranih pupova. Odstranjivanjem grana formira se rast mladice i odstranjuju konkurentne grane. Količinom odstranjenih grana i oštrinom reza se određuje kondicija, rodnost i bujnost stabla.
Potrebno je orezati sve tanje grane kako bi se podstakao rast većih, a svaki rez treba da bude pod uglom od 45° pri čemu treba paziti da se ne ošteti glavna grana. Stabla citrusa nakon zime odbacuju deo lišća ako nemaju dovoljno svetla pa je potrebno prekratiti ogolele zelene izbojke imajući na umu oblikovanje kuglaste krošnje.
Manja orezivanja mogu se raditi kroz celu godinu ukoliko je biljka zaštićena od smrzavanja. Bitno je nakon rezidbe stablo limuna dobro zaliti i prihraniti.
Tagovi
Autorka