Kada je reč o ceni grožđa ove godine, odnedavno se na internet oglasima mogu videti ponude vinogradara iz različitih delova Srbije. Kako nam kažu, cena stonih sorti ide i iznad 200 din/kg
Berba ranih sorti grožđa je u pojedinim delovima naše zemlje već počela. Razlog tome je veliki uticaj suše, ali i ekstremno visokih temperatura koje su obeležile ovu vegetacionu sezonu. Između ostalog, olujno nevreme praćeno gradom koje je pogodilo neke lokalitete tokom letnjih meseci takođe je ostavilo značajne posledice u pojedinim vinogradima.
Kada je reč o ceni grožđa ove godine, odnedavno se na internet oglasima mogu videti ponude vinogradara iz različitih delova Srbije. U vezi sa tim kakvo je stanje vinograda kod nas i kakve su cene, porazgovarali smo sa vinogradarima iz različitih rejona.
Na teritoriji opštine Knjaževac nedavno je počela berba ranih sorti.
Dugogodišnji vinogradar Miliša Mladenović iz Štipine na površini od 40-ak ari gaji različite sorte grožđa: Župljanku, Smederevku, Hamburg, Rizling, Šardone, Plovdinu i Prokupac. Kaže nam da usled nepovoljnih vremenskih uslova kvalitet grožđa ove godine nije na visokom nivou.
"Procenat šećera u gotovo svim sortama je veći nego što bi trebalo, a grožđe je nažalost ostalo sitno, bez vode", kaže on.
Kada je u pitanju cena grožđa, ovaj vinogradar ističe da će ona iznositi oko 100 dinara po kilogramu.
"Ne mogu čoveku da tražim neku cenu, kad ni kvalitet nije kako treba", navodi Mladenović koji sav rod prodaje stalnim mušterijama i prijateljima.
Berba u njegovom vinogradu počinje za koji dan, ali ne može da ne prokomentariše veliki uticaj klimatskih promena na vreme berbe.
"Nekada se grožđe bralo i tokom oktobra, a prošle godine je berba završena još sredinom septembra. Tako će biti i ove godine", zaključuje ovaj knjaževački vinogradar.
U Trsteniku je berba Tamjanike u punom jeku, a prodajna cena za ovu sortu grožđa iznosi od 120 do 130 dinara. Iz razgovora sa vinogradarom Dušanom Antonijevićem iz sela Rujišnik saznali smo da će cena ostalih sorti biti negde između 70 i 100 dinara po kilogramu.
Cenom, kaže, nije zadovoljan, jer su hemijski tretmani izuzetno skupi, a i prinos je ove godine znatno niži nego prethodnih.
"Od očekivanih 18 tona po hektaru, ove godine ćemo imati svega 10 tona", ističe Antonijević, čiji se vinogradi prostiru na površini od skoro sedam hektara.
Posledice suše su, kaže, velike, pa iako grožđe nije tako sitno, prinos je skoro duplo manji od očekivanog.
Sa druge strane, u Sremskim Karlovcima je ove godine bilo padavina, pa je vinogradar Lazar Pavlović iz pomenutog mesta zadovoljan kako cenom, tako i prinosom grožđa.
"Nije bilo uslova za pojavu bolesti, samim tim nije bilo potrebe za većim brojem tretiranja hemijskim preparatima", navodi on.
Grožđebal u Sremskim Karlovcima od 12. do 14. septembra. Šta nas očekuje?
Na površini od šest hektara, ovaj proizvođač gaji vinske i stone sorte, od kojih najviše: Italijanski rizling, Kaberne sovinjon i Merlo. Kada je u pitanju cena, ona se razlikuje za stone i vinske sorte.
"Cena vinskih sorti je od 120 do 140 dinara, dok stone sorte idu i iznad 200 dinara po kilogramu", zaključuje Pavlović.
Tagovi
Autorka
Jovana Cvetković
pre 1 mesec
Uz dužno poštovanje, Svaki proizvođač ima svoje ponude i svoje iskustvo. Ovaj tekst nije neistina, već iskustvo pomenutih proizvođača. Pozdrav
Dušan J.
pre 1 mesec
Uz dužno poštovanje za autorku teksta, moram ali baš moram da prokomentarišem sadržaj. Validna cena je ona koju Rubin da a to je oko 50 dinara. To što se proda nešto po 70-80 din. Ili neko proda šardone ili sovinjon po 100-110 din. To je sporadično i zanemarljivo. Dakle ovde sam pročitao gomilu neistina i netačnih podataka. Stono grožđe kao i vinsko je uvezeno iz Makedonije i mi proizvođači iz Srbije smo skoro propali. Ja svoje stono grožđe već 15 dana ne prodajem , veoma mala potražnja a i ako se može prodati to je cena od 70- 100 din. Imam deset besemenih sorti i dvadesetak izuzetnih standardnih sorti pakovanih u lančiće po kilogram ali jednostavno ne ide, što zbog uvezenog makedonskog grožđa što zbog slabog interesovanja za grožđe. A što se tiče prinosa od18 tona vinskog po ha , ako nije na pergoli, onda je to naučna fantastika. Dakle u tekstu je iznesena gomila neistina da ne kažem laži , verovatno da bi se prikazalo kako je u vinogradarstvu dobro ali nažalost ,kao i u drugim granama poljoprivrede, ono je na samrti. Malo je prostora da se kažu svi problemi koji nas dave i ne znam da li će ovo neko uopšte i pročitati , ali sam morao malo sebi olakšati. D. J.