Stone sorte sklone zametanju velikog broja sitnih bobica zahtevaju uklanjanje 1/3 do 1/4 grozda. Uklanja se vršni deo ili slabo razvijeni bočni ogranci čime bobice postaju krupnije, a grozd dobija na volumenu.
Zelena rezidba vinograda je važan posao koja se sprovodi u višegodišnjim zasadima vinove loze. Osnovna mera ove rezidbe je prekraćivanje zelenih lastara koje se u našim agroekološkim uslovima najčšeće obavlja u julu mesecu, a na taj način se smanjuje intezitet njihovog porasta.
Ujedno se obavlja i zakidanje zaperaka, a sve u cilju translokacije hranljivih materija u grozdove, radi bolje ishrane, ali i radi provokacije fotosintetskih aktivnih zaperaka.
Specijalne mere zelene rezidbe su i uklanjanje zelenih listova i proređivanje bobica i grozdova, najčešće u "šarku" - radi kvalitetnijih i krupnijih bobica i grozdova.
Prekraćivanjem se uklanja nekoliko članaka i listova svih zelenih lastara iznad najviše žice u špaliru. Tokom vegetacije lastari se usmeravaju na gore i provlače između udvojenih žica. Kada prerastu poslednji (najviši) nivo žica, a pre početka njihovog savijanja na dole potrebno ih je prekraćivati.
Prekraćivanje (zalamanje) lastara je mera koja se izvodi nekoliko puta u toku vegetacije sa ciljem da se spreči zagušivanje špalira i nepotrebna potrošnja hranljivih materija. Obavlja se na 30 - 40 cm iznad poslednjeg nivoa žica (poslednje žice) čime se obezbeđuje dovoljan broj listova na lastarima.
Za normalno sazrevanje grožđa i lastara i dobar kvalitet, potrebno je od 10 - 12 zdravih listova iznad poslednjeg grozda na lastaru. Kod gajenja uz kolac, obavlja se na visini 30 do 35 cm iznad vrha kolja.
Može se izvoditi ručno vinogradarskim makazama, nožem, srpom i mašinski jednorednim ili dvorednim mašinama, sa oscilatornim ili rotirajućim noževima.
Prekraćivanje i uklanjanje zaperaka (lastara drugog reda) je značajna mera kojom se sprečava zagušenje špalira. Tokom vegetacije uklanjaju se svi zaperci u zoni grozdova, a iznad te zone se prekraćuju (zakidaju) na dva do četiri lista.
Kako pravilno primeniti pinciranje i zalamanje lastara na vinovoj lozi?
Ostavljeni listovi na zapercima su fotosintetički aktivniji u odnosu na donje listove glavnih lastara čime se obezbeđuje bolje sazrevanje grožđa i lastara.
Defolijacija je mera zelene rezidbe koja podrazumeva uklanjanje listova sa zelenih lastara. Vreme izvođenja i količina uklonjenog lišća zavise od cilja koji se želi ostvariti. Najčešće se ova mera primenjuje kada su godine hladne i vlažne, jer u sušnim godinama može doći do ožegotina na grožđu.
Uklanjanjem nekoliko donjih listova sa lastara, u vreme sazrevanja grožđa, obezbeđuje se bolje sazrevanje grožđa i provetravanje špalira čime se smanjuje rizik od napada truleži na grožđu. Ova operacija zahteva stručnost i iskustvo i ne treba je obavljati po svaku cenu i samoinicijativno.
Stone sorte sklone zametanju velikog broja sitnih bobica zahtevaju uklanjanje 1/3 do 1/4 grozda. Uklanja se vršni deo ili slabo razvijeni bočni ogranci čime bobice postaju krupnije, a grozd dobija na volumenu.
Najčešće se praktikuje proređivanje bobica i grožđa u "šarku", što je najčešći slučaj. Kod vinskih sorti se limitira prinos, jer je poznato da je kvalitet grožđa na čokotima koji su prerodili niži i da za postizanje vrhunskog kvaliteta vina, vinari limitiraju prinos od 1,5 do 2 kg/čokotu. Uklanjanjem grožđa u šarku na sigurniji način može da se proceni krupnoća grozda i potencijal u punoj zrelosti.
Sve u svemu, mere zelene rezidbe mogu se podeliti u osnovne i povremene mere. U osnovne spadaju zalamanje (prekraćivanje) svih zelenih lastara, uklanjanje i zakidanje zaperaka i eventualno defolijacija listova ukoliko nisu velike vrućine. U povremene mere zelene rezidbe spada proređivanje bobica i grozdova. Ostale mere su manjeg značaja u ovom periodu za vinovu lozu (Vitis vinifera).
Tagovi
Autor