Zimsko đubrenje vinograda

Postupku đubrenja vinograda pristupa se odmah po završetku vegetacije, posle opadanja lista i zimskog prskanja preparatima na bazi bakra. Po urađenom osnovnom đubrenju radi se obrada zemljišta. Đubrenje vinove loze u poređenju s izvođenjem ove agrotehničke mere na ratarskim biljnim vrstama, je problematičnije zbog žila koje prodiru duboko u zeljište.

Kod vinove loze glavna masa korena je na dubini 20 do 60 centimetra pa slabo pokretne elemente kao što su fosfor i kalijum treba uneti u dublje slojeve zemljišta gde je korenov sistem. Ove elemente treba dodati na veme da bi se stabilizovali i spustili u zonu korena zajedno s vodom koje u zimskim mesecima po pravilu ima dovoljno. Količina potrebnog đubriva zavisi od stanja vinograda, tipa zemljišta, ostvarenih prinosa kao i drugih faktora. Mogu se koristiti stajnjak ili kompleksna mineralna đubriva.

Korišćenje stajnjaka

Stajnjak zauzima važno mesto u đubrenju vinograda s obzirom na to da sadrži skoro sve hranljive materije potrebne vinovoj lozi. Stoga se i na malim površinama preporučuje isključiva upotreba stajnjaka kao osnovnog đubriva u proizvodnji na način da se u manjim količinama, po malo, unosi duž redova vinograda, u trake, svake godine.

U zasadima veće površine đubrenje stajnjakom se obavlja svakih tri do pet godina u količini jednog do tri vagona po hektaru, pre jesenjeg oranja, odnosno duboke jesenje obrade. Pri đubrenju, potrebno je stajnjak zatrpati zemljom kako bi se sprečilo njegovo ispravanje i propadanje hranljivih materija iz njega. Preporučljivo je đubrenje obavljati u kanalima dubine do 30 do 40 centimetara koji se iskopaju između redova.

Veštačka đubriva

Ukoliko ima dovoljno stajnjaka upotreba mineralnih đubriva kao osnovnih se može izbeći. Ipak, često se upotrebljava i mineralno đubriva kao osnovno. Mineralna đubriva se prema sadržaju hranljivih materija svrsavaju u azotna, fosforna, kalijumova, krečna i mikrođubriva, a mogu biti i složena đubriva koja se i najčešće koristi. Složena, kombinovana đubriva nazivaju se i kompleksna. Ova đubriva sadrže sve važnije ili par hranljivih elemenata. Podesne kombinacije za vinograde su N:P:K su 10:12:26, 11:11:18, 0:15:18, 0:16:20, i neke druge, a u našim uslovima 8:16:24 u količinama od 500 do 700 kilograma po hektaru, a u zavisnosti od pomenutih faktora.

Autor: dipl. ing Stanojlović Srđan, PSSS

Foto: bigstock.com/Alex_Ugalek