Pretraživanje tekstova
Osim zaštitne uloge, izborom boje utičemo na kvalitet plodova, njihovo zametanje i tempo dozrevanja. Koja je boja za šta?
Protivgradne fotoselektivne mreže imaju mogućnost da menjaju kvalitet svetlosti koja prodire u voćnjak. Izborom različite obojenosti direktno utičemo na procese koji se odigravaju unutar voćnih stabala i poboljšavamo njihovu produktivnost, sastav i boju plodova.
U zavisnosti od pigmentacije i tipa pletenja možemo uticati i na intenzitet rasta, krupnoću plodova, termin sazrevanja, odnosno berbe. Osim što filtriraju određen deo sunčevog spektra, one raspršuju svetlost i regulišu temperaturu i mikroklimu.
Osnovna uloga je da zaštite voćnjak od grada, vetra, jake kiše, preintenzivne osvetljenosti, ptica, insekata. Kombinovanjem boje i načina pletenja niti različitih debljina i materijala određujemo njihovu namenu. Mogu biti različitih boja, a to su: siva, plava, žuta, zelena, crvena, narandžasta, ljubičasta, fluorescentne. Biramo ih prema fiziološkim procesima na koje želimo da utičemo.
Plave i ljubičaste deluju na sintezu proteina i cvetanja. Plava smanjuje vegetativni rast. Zelene najveći uticaj imaju na procese fotosinteze i intenziviraju rast, a crvene, žute i narandžaste na procese fotosinteze, krupnoću plodova, obojenost, termin berbe.
U prirodi najveći intenzitet svetlosti dobija spoljni deo krošnje, dok je unutrašnji deo u senci. To vremenom rezultira njegovim ogoljavanjem. Mreže zasenjuju stabla i smanjuju intenzitet direktne osvetljenosti, ali se povećava difuzna koja sprečava ogoljenost unutrašnjosti.
Od tipa pletenja zavisi funkcionalnost. Guste mogu sprečiti prodiranje kiše u voćnjak, što je značajno u proizvodnji trešnje jer sprečava pucanje plodova. Smanjuju se štete zbog opekotina od sunca.
Njihova primena osigurava dobro gazdovanje vodom, što je od izuzetnog značaja za prevazilaženje problema njenog nedostatka. Deluju na transpiraciju listova i umanjuju količinu vode koja je potrebna biljkama.
Rezultati eksperimenata su pokazali da se plodovi, koji su se razvijali ispod žutih i crvenih mreža, bolje i duže čuvaju u skladištu. Slični rezultati su dobijeni u eksperimentima sa sivim u odnosu na klasične crne.
Teže su od klasičnih mreža i njihova cena je viša.
Problemi primene su isti. Najosetljivije pitanje je trajnost boje. U istraživanjima je potvrđeno da crvena najbrže izbledi. Tako se menja njena efikasnost. Problem je što njihova primena nije istražena na svim područjima i ne znamo kako će biljke reagovati na određenim lokacijama.
Tagovi
Voćarstvo Zaštitne mreže Fotoselektivne mreže Zaštita od grada Kvalitet plodova Termin berbe voća
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.