Prednosti ovakvog načina trgovine su u vidu isplative cene za proizvođače, a znatno povoljnije cene za kupce.
Voćari muku muče, što sa vremenskim prilikama, što sa cenama svojih proizvoda. Otkupljivači obaraju cenu i voćari bivaju u velikim gubicima. Tome na kraj je hteo da stane softverski inženjer i savetnik u oblasti informatike Aleksandar Džavrić iz Kragujevca koji je zajedno sa ekološkim pokretom Eko straža pokrenuo kampanju "Spasimo voćare" kako bi lako i efikasno spojio proizvođače i domaće potrošače uz obostranu korist.
Ukratko, cilj je da prodavac doveze kamion, kombi ili drugo vozilo sa većom količinom robe u Beograd, Niš, Novi Sad ili neki drugi grad, jedan dan u nedelji na jedno dogovoreno mesto u jedno vreme. Kupci, koji su unapred naručili proizvode, mogu da dođu i da ih lično preuzmu na određenu lokaciju. Oni koriste veliku bazu pratilaca koji dele post i koji pomažu da se roba "proda unapred".
"Nakon što smo videli da se višnje ostavljaju neobrane i da se planira njihovo vađenje, rešio sam da malo podržim ostale voćare da ne prođu na isti način, a pogotovo malinare kojima se maline otkupljuju za 150 dinara, dok se po marketima prodaju za 1.600 ili više. Nakon što sam pričao o ovom problemu sa Bojanom Simišićem iz Ekostraže, on i njegova ekipa su preuzeli vođenje tih akcija i rade to na jako dobar način, a sve više uticajnih osoba na društvenim mrežama se pridružuje akciji i deli njihove objave", rekao je Džavrić.
Prednosti ovakvog načina trgovine, kako Džavrić kaže, su u vidu isplative cene za proizvođače, a znatno povoljnije cene za kupce. Recimo, malina se direktno proizvođačima prodaje za 350-400 dinara. Tu dolazi i do trajnog povezivanja proizvođača i kupaca za naredni period gde se mogu plasirati džemovi, sokovi, zaleđeno voće, kao i za naredne sezone.
Utisci su odlični, a kako kaže, neki od proizvođača su najavili da će deo zarade da doniraju u humanitarne svrhe s obzirom na to da je zajednica izašla njima u susret ovom prilikom, pa bi se na taj način odužili.
"Mnogima se isplati, pogotovo onima koji su u mestima gde je obustavljen otkup ili je ispod granice isplativosti. Zato imamo i sve više domaćinstava koja se pridružuju akciji i prodaju na ovaj način", rekao je Džavrić.
Na gazdinstvu Jovanović, brat Ljiljane Jovanović iz Arilja se bavi proizvodnjom maline, a ona, kako kaže, kada je videla kakva je cena tog voća i kakvi problemi muče njenog brata i ostale proizvođače, nije molgla da sedi skrštenih ruku.
"Stupila sam u kontakt sa Džavrićem sasvim slučajno, tako što sam ostavila komentar na LinkedIn-u, na njegov post vezan za tu akciju. Nisam očekivala takav odziv i takvu reakciju na početku", kaže naša sagovornica.
Prvo je mislila da će to biti samo nekoliko kilograma maline, da će količinu koju bude vozila moći u kolima da preveze, međutim u pitanju je bilo 1.900 kg. Prva isporuka je, kako kaže, bila 240 kilograma.
"Kupci su takođe jako zadovoljni i dalje traže naše proizvode", kaže Jovanovićeva i dodaje da su i oni jako zadovoljni ovakvim načinom prodaje, pogotovo jer su pojedini hladnjačari spustili cenu na 140 dinara.
Tagovi
Autor