Nakon kišnog perioda kruškinoj buvi nije trebalo mnogo vremena da počne sa zadavanjem glavobolje voćarima.
Kruškina buva, Psylla pyri, najveća je pretnja zasadima krušaka. Ne odgovara joj vreme praćeno čestim padavinama, ali, čim počne period s višim temperaturama, dolazi do ubrzanog razvoja larvi i intenzivnog lučenja medne rose, koja se, čak, cedi i pada na zemlju.
U mnogim zasadima uočeno je lučenje medne rose, a izbor insekticida za suzbijanje štetočine je ograničen.
U zasadima je u toku napad mlađih larvenih stadijuma i potrebno je odmah primeniti zaštitna sredstva, tj. insekticide za njeno suzbijanje. Voćari koji su piretroidima štitili stabla u zimu ili rano proleće, opet moraju da obave zaštitu, ali većina ih ima manji napad u odnosu na one koji nisu primenili prvu zaštitu.
Do pojave larvi dolazi vrlo brzo nakon polaganja jaja, a ako se jaja na vreme ne uoče, zaštita je teža, jer su larve otporne na većinu ostalih aktivnih materija.
Protiv larvi i dalje se najčešće koristi aktivna materija abamektin, iako je registrovana povećana otpornost larvi na ovu aktivnu materiju, naročito ako se koristi više puta tokom vegetacije. Dobre rezultate postižu i preparati na bazi emamketin benzoata, ali u svakom slučaju, voćarima se preporučuju konsultacije sa stručnjacima za zaštitu bilja.
Protiv larvi i dalje se najčešće koristi aktivna materija abamektin, iako je registrovana povećana otpornost larvi na ovu aktivnu materiju, naročito ako se koristi više puta tokom vegetacije. Dobre rezultate postižu i preparati na bazi emamketin benzoata, ali u svakom slučaju, voćarima se preporučuju konsultacije sa stručnjacima za zaštitu bilja.
Pomaže i sirće za salatu koje služi za spiranje medne rose, kao i preparati na bazi gvožđa, ali su teži za nabaviti.
Mera koja zaista pomaže jeste letnja rezidba. Kako štetočina luči rosu u pazuhu, odnosno naličju listova, na vrhovima izdanaka i mestima gdje se dodiruju plodovi, rezidbom bujnih grana, otvara se krošnja i smanjuje napad jer je lakše dospevanje aktivne materije insekticida do larvi koje su smeštene u unutrašnjosti krošnje.
Zimska rezidba je sa jakim rezovima i u junu se u krošnji nalaze mladi, jaki letorasti koji zatvaraju krošnju i povećavaju vlagu unutar nje, što buvi odgovara.
Zato, najbolje je početi sa letnjom rezidbom i onda uraditi tretman zaštitnim sredstvima. Ako se to ne uradi, zbog lučenja medne rose, stabla će postati tamnija, naseliće se gljiva čađavica, a moguće je i sušenje zbog toga što je buva vektor fitoplazme, odnosno, infektivnog odumiranja krušaka.
Tagovi
Autor