Iz prestonice na selo, pa u proizvodnju kupine

Rajko Abazović, dugo je radio kao ekonomista u Zemunu i Novom Sadu gde je i živeo. Životne okolnosti navele su ga da se u jednom trenutku odluči za povratak u rodno selo, Trstenicu. Tamo je počeo da se bavi voćarstvom, do tada za njega nepoznatom proizvodnjom kupine.

Kupina, novina u Trstenici

U rodnom kraju, Rajko je odlučio da za početak podigne mali zasad kupine, na površini 30 ari. Posadio je četiri stotina sadnica kupine, sorte loh nes. Iako je ovaj zasad podignut prošle godine, Rajko je zadovoljan prinosima i rod ocenjuje kao solidan.

"Prošle godine sam posadio kupinu. U pitanju je sorta loh nes koju karakterišu krupni plodovi, prijatanog slatkastog ukusa. Plodovi su pogodni za pravljenje sokova i džemova. Prinos koji je bio, s obzirom na to da je upitanju prva proizvodna godina nisam očekivao. Bilo je kupine za degustaciju ali i za prodaju. U okolini, sve je iznenadila moja odluka da posadim kupinu s obzirom na to da se ova voćna vrsta u mom kraju pretežno povezivala sa šumskom kupinom. Osim u šumi, plodovi kupine su mogli još da se vide na pijacama", kaže Rajko.

Proizvodnja "crnog zlata" prvi koraci u voćarstvu

Nova proizvodnja traži i novo znanje koje je Rajko svakako trebao da s potrudi da stekne. Kupina voli terene na severnoj strani i vlažna propustljiva zemljišta. Zemljište na imanju Abazovića, dobro je nađubreno i pripremljeno pre same sadnje. Za đubrenje se koristi zgoreo stajnjak, a obezbeđeno je i navodnjavanje. U zasadu su postavljeni visoki stubovi na koje će se u budućnosti naći mreža koja će sprečiti pojavu ožegotina na plodu. To govori da Rajko planski razvija proizvodnju.

"Dugo koristim stručnu literaturu. Proizvodnja kupine nije toliko zahtevna, ali neka osnovna pravila kao i kod uzgoja drugih voćnih vrsta moraju se ispoštovati. Pogotovo su nezaobilazna ako se želi postići dobar rod. Prihrana je obavezana, ali sve je to deo onog neophodnog u proizvodnji", objašnjava Abazović.

Planski razvoj proizvodnje

Na osnovu pristupa proizvodnji Rajka Abazovića, s prvom se može očekivati ozbiljna proizvodnja kupine u budućnosti. Planova je mnogo, a proizvođač očekuje da će se ulaganja isplatiti. U punom rodu, kupina može da ostvari prinos i četiri do pet kilograma, to jest po hektaru je moguć prinos od 20 do 30 tona. Jedan od planova, ovog, sada voćara jeste da zasadi i druge voćne vrste.

"Ove godine cena je bila dobra. Za kilogram kupine mogla se postići cena nešto veća od jednog evra. Iako sam tek na početku i novajlija u ovoj proizvodnji, sledeće godine planiram da proširim zasad ali ne samo kupinom već i malinama i jagodama kao i drvenastim voćnim vrstama, jabukom i šljivom" priča o svojim planovima Rajko.

Photo: pixabay.com