Pretraživanje tekstova
Životne okolnosti navele su Rajka Abazovića da se u jednom trenutku odluči za povratak u rodno selo, Trstenicu. Tamo je počeo da se bavi voćarstvom, do tada za njega nepoznatom proizvodnjom kupine.
Rajko Abazović, dugo je radio kao ekonomista u Zemunu i Novom Sadu gde je i živeo. Životne okolnosti navele su ga da se u jednom trenutku odluči za povratak u rodno selo, Trstenicu. Tamo je počeo da se bavi voćarstvom, do tada za njega nepoznatom proizvodnjom kupine.
U rodnom kraju, Rajko je odlučio da za početak podigne mali zasad kupine, na površini 30 ari. Posadio je četiri stotina sadnica kupine, sorte loh nes. Iako je ovaj zasad podignut prošle godine, Rajko je zadovoljan prinosima i rod ocenjuje kao solidan.
"Prošle godine sam posadio kupinu. U pitanju je sorta loh nes koju karakterišu krupni plodovi, prijatanog slatkastog ukusa. Plodovi su pogodni za pravljenje sokova i džemova. Prinos koji je bio, s obzirom na to da je upitanju prva proizvodna godina nisam očekivao. Bilo je kupine za degustaciju ali i za prodaju. U okolini, sve je iznenadila moja odluka da posadim kupinu s obzirom na to da se ova voćna vrsta u mom kraju pretežno povezivala sa šumskom kupinom. Osim u šumi, plodovi kupine su mogli još da se vide na pijacama", kaže Rajko.
Nova proizvodnja traži i novo znanje koje je Rajko svakako trebao da s potrudi da stekne. Kupina voli terene na severnoj strani i vlažna propustljiva zemljišta. Zemljište na imanju Abazovića, dobro je nađubreno i pripremljeno pre same sadnje. Za đubrenje se koristi zgoreo stajnjak, a obezbeđeno je i navodnjavanje. U zasadu su postavljeni visoki stubovi na koje će se u budućnosti naći mreža koja će sprečiti pojavu ožegotina na plodu. To govori da Rajko planski razvija proizvodnju.
"Dugo koristim stručnu literaturu. Proizvodnja kupine nije toliko zahtevna, ali neka osnovna pravila kao i kod uzgoja drugih voćnih vrsta moraju se ispoštovati. Pogotovo su nezaobilazna ako se želi postići dobar rod. Prihrana je obavezana, ali sve je to deo onog neophodnog u proizvodnji", objašnjava Abazović.
Na osnovu pristupa proizvodnji Rajka Abazovića, s prvom se može očekivati ozbiljna proizvodnja kupine u budućnosti. Planova je mnogo, a proizvođač očekuje da će se ulaganja isplatiti. U punom rodu, kupina može da ostvari prinos i četiri do pet kilograma, to jest po hektaru je moguć prinos od 20 do 30 tona. Jedan od planova, ovog, sada voćara jeste da zasadi i druge voćne vrste.
"Ove godine cena je bila dobra. Za kilogram kupine mogla se postići cena nešto veća od jednog evra. Iako sam tek na početku i novajlija u ovoj proizvodnji, sledeće godine planiram da proširim zasad ali ne samo kupinom već i malinama i jagodama kao i drvenastim voćnim vrstama, jabukom i šljivom" priča o svojim planovima Rajko.
Photo: pixabay.com
Tagovi
Kupine Proizvodnja kupina Rajko Abašević Kupinjak Selo Trstenica Voćarstvo Zenljište Rod Maline Jagode Šljive Jabuke
Autorka
Više [+]
Mirjana je diplomirani novinar, dete sa sela i entuzijasta u duši. Novinarstvom se bavi od 2008.godine.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.