Iako je reč o prirodnom procesu, on ima značajan uticaj na ukupan rod i ekonomsku isplativost voćarske proizvodnje.
Junsko opadanje plodova je prirodan fiziološki proces kod većine voćnih vrsta, pri kojem tokom juna dolazi do odbacivanja dela zametnutih plodova.
Iako često zabrinjava voćare, savetodavac Dragan Bejtović iz PSSRS, navodi kako ovaj proces ima i svoju biološku funkciju - voćka se "sama" oslobađa viška plodova koje ne bi mogla pravilno da ishrani i razvije do pune zrelosti.
Prirodna selekcija (fiziološki uzrok), može biti jedan od uzroka junskog opadanja plodova, jer voćke imaju ograničenu sposobnost ishrane i razvoja svih zametnutih plodova.
"Kada zametne više plodova nego što može da izdrži, prirodno odbacuje višak, prvenstveno one slabije oplođene ili lošije smeštene", pojašnjava savetodavac.
Nedovoljna oplodnja i oplođenje takođe može biti uzrok ove pojave. Slaba aktivnost oprašivača, nepovoljni vremenski uslovi u vreme cvetanja (hladnoća, kiša, vetar) i manjak kompatibilnih sorti za unakrsno oprašivanje mogu dovesti do nepotpunog oplođenja i kasnijeg opadanja plodića.
Bejatović navodi još nekoliko najčešćih uzroka:
Iako je reč o prirodnom procesu, on ima značajan uticaj na ukupan rod i ekonomsku isplativost voćarske proizvodnje. U optimalnim uslovima, doprinosi prirodnom proređivanju, čime voćka usmerava svoje resurse na manji broj plodova, ali boljeg kvaliteta.
"Međutim, kada opadanje postane prekomerno, može dovesti do ozbiljnih gubitaka u prinosu, naročito u godinama s nepovoljnim vremenskim uslovima ili lošom ishranom biljaka", podseća ovaj stručnjak. Tako, navodi da je kod jabuke i kruške junsko opadanje najizraženije ako dođe do nepotpunog oplođenja ili ako biljka pati od nedostatka mikroelemenata, naročito bora. Nepravilno oplođeni plodići se ne razvijaju dovoljno i vrlo brzo bivaju odbačeni.
Kod breskve i kajsije, koje su veoma osetljive na prolećne mrazeve i sušu, junsko opadanje može biti rezultat fiziološkog stresa uzrokovanog promenama temperature i slabim zalihama vode i hraniva. To se posebno uočava kada su prethodne godine bile rodne, pa voćka ulazi u iscrpljeno stanje.
"Kod šljive često dolazi do opadanja plodova u prisustvu virusnih oboljenja poput šarke, ali i kada dolazi do naglih oscilacija u snabdevanju vodom i hranivima. Opadanje može biti i posledica prenaglog vegetativnog porasta na uštrb generativnog razvoja", ističe Bejatović, dodavši kako u slučaju prekomernog opadanja, često ostavlja neujednačen raspored i veličinu preostalih plodova, što utiče na tržišnu vrednost. Osim toga, voćari ostaju bez prihoda planiranih na osnovu ranije procene zametnutih plodova, što otežava planiranje prodaje i prerade.
Kombinacija sorti koje cvetaju u isto vreme i imaju dobru međusobnu kompatibilnost smanjuje rizik od neuspešne oplodnje, navodi stručnjak, napominjući i kako redovna analiza zemljišta i folijarne analize lista omogućavaju preciznu ishranu, posebno sa mikroelementima (bor, mangan, cink).
Obezbeđenje ravnomerne vlažnosti zemljišta u kritičnim fazama (cvetanje i zametanje plodova) je ključno. Važna je i zaštita od bolesti i štetočina, jer pravovremeni i pravilno dozirani tretmani osiguravaju zdrav vegetativni i generativni razvoj. Takođe napominje da se u intezivnoj proizvodnji obavlja i dodatno proređivanje plodova (hemijsko i mehaničko) kako bi se zadržao optimalan broj za razvoj i poboljšao kvalitet.
"Junsko opadanje plodova je kompleksan, ali prirodan fenomen koji se ne može potpuno sprečiti, ali se njegov intenzitet može značajno ublažiti odgovarajućim agro-tehničkim merama. Dobro razumevanje faktora koji utiču na ovu pojavu omogućava voćarima da unaprede prinose i kvalitet svojih proizvoda", zaključio je Bejatović.
Tagovi
Autorka