Pretraživanje tekstova
Kako bi se zaštitile od isušivanja i propadanja pupoljaka plemke se čuvaju u posebnim uslovima.
Za uspešno kalemljenje je veoma važno da imamo zrele plemke koje na sebi imaju vitalne pupoljke. Idealano je da ih sa stabla uzimamo u jesen kada opadne lišće ili tokom februara i marta pre kretanja vegetacije. Treba da su ravne, glatke, zrele, debljine olovke.
U većini slučajeva kalemljenje nećemo da uradimo odmah kada uzmemo plemke i zbog toga ih je potrebno uskladištiti kako se ne bi isušile i propale. Potrebno je sprečiti gubitak vlage i propadanje pupoljaka. Temperatura čuvanja treba da je ispod biološkog minimuma u zavisnosti od vrste, što će onemogućiti otvaranje pupoljaka. Obično je to oko nula stepeni Celzijusa.
Svoje mesto u čuvanju i zaštiti od isušivanja pronašle su plastične boce koje su jednostavne za rukovanje i praktične. Princip je sličan kao i kod vrećica, ali nema opasnosti od lomljenja prilikom transporta ili paranja vrećica.
Donji deo plemki može da se zamota u navlažen papir ili krpu ili se uspe pesak u zavisnosti od veličine otvora. Rezovi na plemkama mogu da budu zaštićeni kalemarskim voskom ili parafinom. Čuvaju se u hladnim podrumima ili frižideru. Povremeno je potrebno proveriti stanje plemki.
Boce mogu da se iskoriste i za ukorenjivanje, najčešće vinove loze. Na dno se stavlja piljevina, koja je naparena, mahovina ili kokosova vlakna. Pre toga se reznice potapaju u vodu da se hidriraju. Ukorenjivanje se obavlja na višim temperaturama nego kada se čuvaju.
Kraći period plemke mogu da se čuvaju zamotane u najlon vrećicu u frižideru. Temperatura je između 0 i 5ºC. U slučaju da nameravamo da ih čuvamo duže vreme potrebno je vrećice povremeno odmotavi kako bi se provetrile i plemke poprskati vodom. Mogu da se zamotaju u donjem delu vlažnim papirom ili krpom.
Veliki broj plemki se čuva u pesku. Između njih ne sme da ostane praznina. Ako je pesak suv, potrebno ga je navlažiti. Prekriva se najlonom ili folijom da se spreči isušivanje.
Tagovi
Plemke Čuvanje plemki Voćne plemke Kalemljenje Plemke u boci Čuvanje u pesku
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!