Nakon berbe, plodovi nastavljaju da dišu i sazrevaju, a upravo tu počinje borba s vremenom. Moguće je i u primitivnim uslovima produžiti njihovu svežinu.
Čim sazri, voće ne miruje – šljiva lako sklizne u rakiju, jabuka omekša pre zime, a jagoda jedva dočeka da se pokvari. Što je zrelije, voće i povrće brže propada. Nauka, međutim, traži načine da produži svežinu plodova.
Upravo o tome govorilo se na stručnom predavanju u okviru 52. Međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije "Sajma šljive" u Gradačcu u susednoj Bosni i Hercegovini - kako usporiti zrenje i duže sačuvati ono što se s tolikim trudom proizvede?
Zbog činjenice da etilen ubrzava zrenje plodova veoma zanimljivo je bilo saznati kakva je uloga 1-metil ciklopropen (1-MCP) kod usporavanja dozrevanja, o čemu je govorila prof. dr Pakeza Drkenda, sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
"Govorili smo o korišćenju bio-regulatora s ciljem produženja skladištenja plodova i 1-metil ciklopropenu, jedinjenju koje inhibira aktivnost prirodnom hormonu zrenja, odnosno etilena. I to sredstvo je vrlo aplikativno za različite voćne i povrtne kulture, rezano cveće, lončanice. Zašto? Zato što je aplikativno kod svih hortikulturnih vrsta koje imaju sposobnost dozrevanja posle berbe", kazala je prof. dr Drkenda.
Kako je navela, na receptore etilena se veže metil ciklopropen, kao ključ koji zatvori bravu, i etilen više ne može da se zakači za tu ćeliju te se na taj način odloži dozrevanje. Profesorica pojašnjava da sredstvo jeluje tako što metil ciklopropen usporava disanje, a time se oslobađa manje etilena, usporava dozrevanje i plodovi se duže čuvaju.
"Ovo sredstvo čuva energiju i najbolje rezultate daje kod hladnjača sa kontrolisanom atmosferom - ULO hladnjača, ali i kod onih s normalnom atmosferom. Imamo manje troškove održavanja, štedimo energiju i možemo produžiti da se u takvoj u hladnjači jabuke čuvaju do devet meseci", ističe ona.
Aplikacija je jednostavna, a radi se o neškodljivom, netoksičnom gasu koji sav ispari.
"Deluje 24 sata u zatvorenoj kutiji ili kontejneru i onda se plodovi unose u skladište", kazala je prof. dr Drkenda.
Dodaje da sredstvo doprinosi lepom izgledu cvetnih kultura, i kod onih koje ne mogu da dozreju. Kod trešanja i jagoda, pokazalo je neko delovanje. Iako se na njega u Bosni i Hercegovini gleda kao na inovaciju u očuvanju i skladištenju plodova ono je još 2009. napravljeno u Americi. Prisutno je u Srbiji od 2011., a u Hrvatskoj i Sloveniji od 2012. godine.
"Naš problem je što nam je mala proizvodnja, a sva ta inovacija se isplati na kvantitet. Cilj je bio da pokažemo ljudima da postoje i takva vrlo jednostavna rešenja koja mogu pomoći da i u tim nekim primitivnim uslovima produže čuvanje i svježinu proizvoda", rekla je profesorica.
Agronom iz Gradiške, Danko Cumbo, smatra da je najvažnije optimalno vreme berbe kako bi se omogućilo kvalitetno dozrevanje i skladištenje plodova.
"Dolazim iz izrazito voćarskog kraja gde je dosta zastupljena jabuka i kruška. Optimalno vreme berbe je najbitnija i najteža stavka za pogoditi, bar za mene kao terenca i savetodavca", kaže Cumbo, navodeći da svaka godina nije ista, vremenski uslovi nisu isti i pomeraju berbu koju nedelju pre ili kasnije.
Zbog toga je, ističe, neophodno biti na terenu, stalno pratiti situaciju i raditi testove.
Tagovi
Autorka