Temperature oko 20 stepeni najpovoljnije su za razvoj patogena, naročito ako ima vlage na listovima.
 
        Berba krušaka skoro da je završena, a uskoro kreće berba najviše zastupljenih sorti jabuka, među kojima su Ajdared i Zlatni delišes. Kao i svake godine, plodove napada gljivica Monilia fructigena, prouzrokovač truleži plodova jabučastih voćaka.
Najgore je što se bolest pojavljuje u završnim fazama rasta plodova pa je teži odabir sredstava za zaštitu, odnosno, fungicida, a bržem razvoju gljivice pogoduju kratki, ali intenzivni letnji pljuskovi.
Plodovi postaju neupotrebljivi, jer se na njima pojavljuju sitne smeđe pege koje se brzo šire i dolazi do truleži pokožice i mesa. Takvi plodovi nipošto se ne smeju staviti u skladište ili hladnjaču jer će brzo zaraziti i ostale plodove.
Na površini ploda takođe dolazi do stvaranja koncentričnih krugova sa belim sporama gljiva koji, ako se ne skinu sa grana i ne iznesu iz voćnjaka, postanu mumificirani i omogućavaju prezimljavanje gljivice u zemljištu i novi napad u narednoj godini. Slično savijaču, monilija može da uništi i do 80 odsto roda. Plodovi se ne mogu upotrebiti ni za pravljenje soka i rakije.
 
 Uslovi za pojavu bolesti pojavljuju se pre berbe, odnosno, tokom faze nalivanja ploda kada biljka jačim intenzitetom usvaja vodu. Nedostatak zaštite tokom leta, preterana ishrana azotom, pogoduju širenju bolesti, kao i oštećenja plodova nastala mehaničkim oštećenjima ili usled napada insekata.
Temperature oko 20 stepeni najpovoljnije su za razvoj patogena, naročito ako ima vlage na listovima, što znači da bi bilo dobro da se na površini lista ili u tkivu nalazi neka aktivna materija koja sprečava razvoj gljivice. Generalno, sredstva koja se koriste protiv prouzrokovača čađave krastavosti plodova i listova jabuka i krušaka, dovoljna su za borbu protiv truleži.
Osim letnje rezidbe koja omogućava bolju osvetljenost i provetrenost krošnje, ne bi trebalo dozvoliti da se više plodova grupiše, kao npr. kod jabuka. Onda se često desi da jedan, središnji plod, bude zaražen i od njega bolest se prenosi i na ostale plodove, naročito ako je u unutrašnjosti krošnje.
Ako se ne planira korišćenje fungicida pre berbe, može pomoći hidrogen peroksid (3% ili 30%-tni), soda bikarbona, jod, crveni i beli luk, kao i voda u kojoj su bile otopljene kamilica i nana.
Tagovi
Autor