Suša, vetar i kruškina buva smanjili su prinos kruške u srednjem Banatu. U pojedinim voćnjacima uopšte nema prve klase, te će kompletan rod završiti kao sirovina za proizvodnju rakije.
Vladimir Torđan iz Stajićeva kod Zrenjanina na pola hektara ima zasad kruške starosti devet vegetacija, koji je u punoj rodnosti ali, kako kaže, ove godine je daleko od toga.
Voćnjak je podignut po svim standardima savremene proizvodnje. Stabla su na metar razmaka i urađen je sistem za zalivanje. Od sortimenta najzastupljenija je viljemovka, a 20 odsto su druge sorte koje služe kao oprašivači.
"Od kada su ove kruške zasađene, ovo je sigurno najlošija godina. Kompletan rod će završiti u preradi, jer nema prve klase. Normalan rod sa ove površine je između 10 i 15 tona, a ove godine maksimalno očekujem četiri tone. Do prošle godine kilogram konzumne kruške bio je oko pola evra, a pošto ove godine nema prve klase, ne verujem da će cena za drugu klasu biti veća od 40 dinara. Ima više prouzrokovača štete. Suša je ipak uzela najveći danak", kaže Torđan.
Iako je ovaj mladi proizvođač diplomirani inženjer voćarstva, ipak nije uspeo u potpunosti da se izbori sa kruškinom buvom. Kaže da je ova štetočina koja je najopasnija za krušku.
"Primenio sam svu hemijsku zaštitu koja je potrebna, ali očigledno nisam pogodio pravi momenat zaštite. Zbog svih ovih faktora plod je ostao sitniji, po njemu postoje mrljice koje su dovoljne da završi u drugoj klasi. Pre nekoliko dana bilo je jakog vetra, a kruška je osetljiva u ovom dobu vegetacije, tako da je značajan broj plodova otpao. To je šteta koja se redovno javlja. Plasman konzumne kruške uvek imam, ali ovogodišnji rod će završiti u buradima, kao sirovina za proizvodnju rakije i za sada ne znam kome ću je prodati", dodaje ovaj domaćin .
Zalivni sistem u voćnjaku Vladimira Torđana u funkciju je stavljen pre nešto više od godinu dana. Zrenjaninska lokalna samouprava je finansirala bušenje bunara na parcelama koje su u prvom redu namenjene proizvodnji voća i povrća.
"Zalivni sistem sam kupio, a grad Zrenjanin mi je puno pomogao, jer su mi prošle godine na ovoj parceli besplatno izbušili bunar. Bušenje ovakvog bunara košta između 4.000 i 5.000 evra što je veoma značajna investicija. A sam zalivni sistem me je koštao mnogo manje, oko 1.500 evra za ovu površinu. Planiram da kupim još zemlje i da podignem još jedan voćnjak. To zavisi od finansijske situacije. Ako i naredna godina bude ovakva, neću to moći da priuštim", kaže Torđan.
Bunar
Podizanje ovog zasada viljemovke Vladimira je koštalo oko 20.000 evra. Tu je uračunato sve, od kupovine zemlje, njene pripreme, kupovine sadnica, do zalivnih sistema. Tome treba dodati još 5.000 do 10.000 evra ukoliko želi da podigne i protivgradnu mrežu.
Foto: Jasna Bajšanski
Povezana biljna vrsta
Foto prilog
Tagovi
Autorka