Pretraživanje tekstova
U jesen se primećuju mali otvori na pupoljcima. U te otvore ženke će položiti jaja, a u proleće cvetni pupoljci se ne otvaraju i polako se suše.
Kruškin cvetojed (Anthonomus pyri) je jedna od najznačajnijih štetočina kruške. Pri jačem napadu, ako se ne reaguje na vreme u stanju je da uništi i do 70 odsto cvetova kruške. Ovaj štetni insekt napada samo pomenuto voće i može se naći svugde gde ima zasada kruške.
U jesen se primećuju mali otvori na pupoljcima. U te otvore ženke će položiti jaja, a u proleće cvetni pupoljci se ne otvaraju i polako se suše. Takav izgled se u proleće lako može pogrešno pripisati poznom mrazu.
Međutim, u njima se nalazi žućkasta larva. Odrasli cvetojed je kornjaš, rđaste boje, duge rilice. Na pokriocima ima pravu, poprečnu svetlu liniju. Dužina tela oko pet milimetra. U maju-junu progrizaju okrugli otvor na pupoljku napuštaju ga i posle kraće dopunske ishrane povlače se na skrovita mesta na letnju dijapauzu do jeseni. Nakon letnje dijapauze, odrasle jedinke javljaju se u jesen, obično u septembru do polovine oktobra.
Po pojavi odrasli insekti se dopunski hrane, a zatim dolazi do parenja i polaganja jaja. Jaja polažu u cvetne pupoljke tako što izbuše otvor na gornjem delu i u osnovi polože po jedno jaje. Iz jaja se pile larve koje se hrane tkivom cvetnog pupoljka i na taj način unište nekoliko cvetova, odnosno čitavu cvast.
Odrasli insekt izgriza pupoljke već u jesen, septembra i oktobra, odlažući najčešće po jedno jaje u svaki. Prezimljavaju jaja ili larve, ukoliko su vremenski uslovi povoljni. Ima jednu generaciju godišnje.
Prskanje se obavlja pre odlaganja jaja, odnosno u septembru i oktobru, ukoliko je u proleće primećena veća šteta u voćnjaku. Plodovi treba da budu već obrani.
Tretiranja su moguća i sredinom maja, odnosno sa izlaskom odraslog cvetojeda iz pupoljka, prilikom njegove dopunske ishrane. Koristiti preparatena bazi aktivnih materija: cijanotraniprol, te aktivnih materija iz grupe piretroida (alfa-cipermetrin, cipermetrin, bifentrin, deltametrin i drugo).
Tagovi
Kruškin cvetojed Štete Opis štetočine Ciklus razvoja štetočine Septembarske i oktobarske štete Tretman insekticidima po berbi plodova
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer agronomije, specijalizovan za voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrtarstvo i fitomedicinu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.