"Štete su veće što su kolonije brojnije, lišće mlađe, a temperature više", navodi Dragan Bejatović, savetodavac u PSSRS.
Lisne vaši, Aphididae, jedna su od najčešćih štetočina u voćarstvu. Napadaju brojne voćne vrste - od jabuke, kruške i šljive do breskve, trešnje i kajsije. Hranjenjem biljnim sokovima mogu izazvati ozbiljne smetnje u rastu i razvoju biljaka, kao i smanjiti prinos i kvalitet plodova, saopćeno je iz Poljoprivredne savjetodavne službe Republike Srpske.
"Šteta je veća što su kolonije brojnije, listovi su mlađi, a temperature su veće“, precizira Dragan Bejatović, savetodavac u PSSRS, navodeći da ovoj štetočini pogoduje obilno đubrenje azotom, jer su biljke bujnije, a listovi sočniji i privlačniji za jelo. Što su sklopovi gušći i što je veća vlažnost, veća je šteta. Osim što direktno oštećuju biljke, mogu preneti i razne virusne bolesti.
Lisne vaši su sitni insekti (1-3 mm) mekane građe tela, različitih boja najčešće zelena, crna, siva, žuta, crvenkasta - u zavisnosti od vrste i luče mednu rosu (slatku tečnost) koja pogoduje razvoju gljivica čađavica. Imaju dvije forme, krilatu i beskrilatu formu.
"Krilati oblici se kreću od biljke do biljke i mogu da naseljavaju više vrsta domaćina, dok se beskrilni hrane domaćinom na kome su se razvili", objašnjava ovaj stručnjak.
U zavisnosti od vrste biljke domaćina, mogu biti jednodomne i heterodomne. Prvi ne menjaju biljke domaćine tokom sezone, dok drugi prelaze sa zimskih na letnje domaćine. Holociklične vrste traju u vidu zimskih jaja na zimskom domaćinu ili na korenovom vratu biljke gde se razvijaju tokom godine.
"Uš matičnjak u proleće izlazi iz zimskog jajeta i daje prve kolonije beskrilnih vaški. Posle nekoliko beskrilnih, pojavljuje se krilata generacija koja sada može da migrira ka drugim, letnjim domaćinima", ističe Bejatović.
Razmnožavanje lisnih vaši je, dodaje, izuzetno brzo i specifično, što je jedan od razloga zašto su tako uspešne i štetne u voćarstvu. Njihov način razmnožavanja varira u zavisnosti od doba godine i vrste, a uključuje i polnu i aseksualnu reprodukciju.
Aseksualno razmnožavanje (partenogeneza) je dominantan oblik tokom proleća i leta. Ženke rađaju žive mlade jedinke (nimfe) bez oplodnje - mužjaka nema. Ove jedinke, kako objašnjava savetnik, brzo sazrevaju i same počinju da rađaju nove uši, ponekad i 10-20 generacija godišnje. Na ovaj način njihova populacija može eksplozivno da poraste za samo nekoliko nedelja.
Prema rečima stručnjaka, polno razmnožavanje se dešava u jesen. Mužjaci i ženke se zatim razvijaju i razmnožavaju seksualno. Nakon oplodnje, ženke polažu jaja na biljke, koja prezimljuju i narednog proleća iz njih izbijaju novi klasovi. Ova jaja su otporna na mraz i nepovoljne uslove.
"Neke vrste tokom godine menjaju biljke domaćine. Na primer, zimuju na drvenastim voćnim vrstama, a tokom leta prelaze na korovske ili povrtarske biljke. Ova pojava dodatno otežava borbu protiv njih", napominje Bejatović i ističe da imaju izuzetnu reproduktivnu sposobnost zbog kombinacije partenogeneze i kratkog životnog ciklusa. To im omogućava da za kratko vreme stvore ogromne populacije koje ozbiljno oštećuju voćke. Zbog toga je pravovremeno suzbijanje ključno.
U voćarstvu se može susresti više vrsta, a najčešće su:
Borba protiv protiv ove štetočine zahteva kombinaciju više mera - preventivnih, bioloških i hemijskih. Pristup zavisi od jačine napada, doba godine i vrste voća.
Vreme pogoduje lisnim vašima, kako ih suzbiti i šta nikako ne smete da radite?
Mere koje se koriste u suzbijanju su:
Preventivne mere: Redovni pregled biljaka, posebno mladih izdanaka i naličja listova, uklanjanje zaraženih delova biljke (izbojaka, listova), suzbijanje korova koji mogu biti alternativni domaćini vaški, održavanje higijene voćnjaka i pravilna rezidba jer boljom ventilacijom smanjuju se uslovi za razvoj.
Biološke mere koje uključuju prirodne neprijatelje lisnih uši su bubamare (Coccinellidae) - larve i odrasli jedu lisne uši, zlatne oči (Chrisopidae), posebno larve i cvetne mušice (Sirphidae) - larve su efikasni grabljivci. Podsticanje korisnih insekata sadnjom biljaka koje ih privlače (npr. neven, kopar).
Hemijske mere se koriste samo kada je populacija visoka i druge mere nisu dovoljne i tu se koriste insekticidi sa aktivnim materijama pirimikarb, acetamiprid, flonikamid i dimetoat.
Tagovi
Autorka