Pretraživanje tekstova
Održan je drugi sastanak Radne grupe za unapređenje proizvodnje i tržišta jagodastog voća u Srbiji.
Ministar poljoprivrede Aleksandar Martinović pozvao je otkupljivače malina da proizvođačima doplate do minimum 300 dinara po kilogramu za maline roda 2024. godine, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.
On je ovo poručio na drugom sastanku Radne grupe za unapređenje proizvodnje i tržišta jagodastog voća u Srbiji održanog u petak (17. januara), istakavši da je za Srbiju malina izuzetno važan poljoprivredni proizvod. Na sastanku je bilo reči o aktuelnim izazovima u sektoru jagodastog voća, sa posebnim akcentom na otkupnu cenu maline.
Martinović je ukazao je i da održavanje drugog sastanka Radne grupe govori u prilog tome da se blagovremeno pristupilo razgovorima u vezi sa proizvodnjom i otkupom jagodastog voća, kako bi u 2025. godini sve zainteresovane strane bile zadovoljne.
Predložio je i da se sastanci Radne grupe održavaju na mesečnom nivou, kako bi se sva pitanja rešavala u otvorenoj komunikaciji proizvođača i otkupljivača jagodastog voća i predstavnika institucija. Sastanku su prisistvovali članovi nekoliko udruženja malinara i proizvođača jagodastog voća, kao i predstavnici otkupljivača i hladnjačara.
Podsetimo, predsednik Udruženja malinara "Vilamet" Mileta Pilčević krajem decembra prošle godine za Agroklub je rekao da su malinari u nikada težoj situaciji, kao i da su dodatno ugroženi i zbog lošeg prošlogodišnjeg roda. On je naglasio da su u sezoni tražili da otkupna cena maline bude 350 dinara po kilogramu.
"Zadovoljili smo se cenom od 250 dinara, a sada tražimo doplatu od skromnih 50 dinara", rekao je tom prilikom Pilčević.
Izvori
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije
Tagovi
Cena maline Doplata do 300 dinara Otkup maline Proizvodnja maline Radna grupa Aleksandar Martinović Mileta Pilčević
Autorka
Više [+]
Diplomirana novinarka, zaljubljena u pisanu reč. Trudi se da bude dorasla novinarskom postulatu: "Rečima usko, a mislima široko".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!