"U odnosu na ostale voćke, crna ribizla nije toliko zahtevna kultura, ali se sve radnje moraju obaviti na vreme", priča za Agroklub voćar Mladen Đaković iz Lukićeva
Mladen Đaković iz Lukićeva kod Zrenjanina već nekoliko godina posvetio se proizvodnji crne ribizle, ne toliko zastupljene voćke kod nas. Kako nam kaže, svega nekolicina proizvođača je gaji, i to na veliko. Zanimljivo je da, pored svog bobičastog voća koje možete naći na našem tržištu sveže, jedino crnu ribizlu ne možete.
"Poljoprivredno gazdinstvo sam otvorio 2021. godine i zasadio oko 2,5 hektara crnom ribizlom. Kompletnu proizvodnju sa svojih površina prerađujem", započinje naš sagovornik dodajući da svoje proizvode prodaje na sajmovima i festivalima u Beogradu, Novom Sadu i Zrenjaninu.
A kod njega, što se kaže, "nema šta nema" - od crne ribizle pravi džemove, slatko, sokove. Cene su prilagođene tržištu, kaže, pa tako teglica džema od 100 grama košta 200 dinara. Veća pakovanja koštaju od 400 do 720 dinara, u zavisnosti od veličine pakovanja.
"Ukupna godišnja proizvodnja na mojoj plantaži je oko šest tona, ali u poslednje vreme stalno nešto dodajem, prerađujem, pa se nadam da ću uspeti da u nekom narednom periodu da izvučem i 15 tona godišnje", optimistačan je Đaković dodajući da takođe imaju i sistem za navodnjavanje "kap po kap".
Vodu izvlači iz malog jezera koje se stalno dopunjuje, a koje se nalazi na njegovoj zemlji.
Naš sagovornik proizvodi i različite sokove od crne ribizle, kao i likere. Sokovi koštaju od 150 din, pa sve do 1.500 dinara po litri, u zavisnosti od toga da li su u pitanju sveže ceđeni, bistri ili sirup. Takođe, pravi i domaći liker od crne ribizle.
Crna ribizla zapostavljena u voćarskoj proizvodnji, ali sirup tražen
"U odnosu na ostale voćke, crna ribizla nije toliko zahtevna kultura, ali se sve radnje moraju obaviti na vreme. Moraju se orezati biljke, baciti jesenje đubrivo, kao i oprskati bakrom u jesen i na proleće", naglašava naš domaćin ističući da, ukoliko je godina kišovita, ne mora da obavlja dodatnu zaštitu biljaka.
Ove godine uopšte nije obavljao folijarnu prihranu u svom voćnjaku.
Vreme berbe, kako objašnjava iskusni voćar, počinje sredinom juna ili početkom jula meseca. Crna ribizla je prilagodljiva kultura i može se obrati u više navrata, opet u zavisnosti da li se bere za proizvodnju sokova, džemova ili vina. Kada sazreju, plodovi mogu ostati na granama i do 30 dana – bobice se neće smežurati, što je čini idealnom biljkom za naše uslove.
"Otkupna cena je takođe dobra i za jedan kilogram crne ribizle možete dobiti od 1,5 do 2,5 evra, što je odlično. Čak je i na svetskom tržistu otkupna cena porasla zbog smanjene proizvodnje", otkriva on, naglašavajući da je uvozna cena iz Poljske za kilogram plodova 2,5 evra.
Maksimalna produkcija zasada bude kada je voćnjak star četiri do pet godina, te ove godine očekuje najbolje i najobilnije prinose na svojim površinama.
"Sa beračima sa nisam usrećio nimalno, dnevnica košta mnogo, a ne mogu da naberu 20 kilograma dnevno. Ne isplati se. Zato mi uslužno ribizlu obere kolega koji ima kombajn za bobičasto voće", ističe, dodajući da ovakav kombajn može bez problema obrati bobičasto voće koje nije fiksirano žicama i raste u voćnjaku slobodno.
Njegov zasad nema protivgradnu zaštitu, ali da je sav rod osiguran. I za kraj razgovora, otkriva: od svih ribizli koje postoje na tržištu, standardne crvene, njegove crne i obične bele - bela, iako najređa, ujedno je i najkvalitetnija.
Naslovna fotografija: AK grafika/Shutterstock/BlackFarm/Lidija Pribelja
Tagovi
Autorka