Pretraživanje tekstova
Do pre tri godine, na teritoriji Ražnja bilo je oko 120 hektara kupine, dok danas nema više od 20. Slična situacije je i u Negotinu - pod ovim voćem bilo je zasađeno oko 300 hektara, danas nema ni deset. U valjevskom kraju, poznatom po kupini, površine se odavno smanjuju.
Već šestu godinu zaredom uzgajivači kupina u sezonu ulaze sa odličnim kvalitetom, ali sa niskom otkupnom cenom, zbog čega se, kako kažu, sve više njih odriče ovog posla, jer ne mogu da pokriju troškove proizvodnje i uloženi trud, istražuju Večernje novosti.
Cena čačanska bestrna kupine, koja je glavna sorta u Srbiji, kreće se od 30 do 50 dinara po kilogramu, a ostale sorte su 50 do 60 dinara po kilogramu. Međutim, cena proizvodnje jednog kilograma čačanske bestrne košta oko 70 dinara, što znači da su proizvođači u minusu, procene su Udruženja voćara i vinogradara iz Ražnja.
Zbog niske otkupne cene u istom problemu je veliki broj domaćinstava u ovom voćarskom kraju, koji polako odustaju od proizvodnje kupine, jer strahuju da će i ove godine ona propasti i ostati neobrana. Mnogi proizvođači zato porodično beru plod iz svojih zasada jer nemaju novca da isplate radnike.
Niska cena poslednjih godina pokrčila je mnoge zasade u Istočnoj, ali i u ostalim delovima Srbije. Do pre tri godine, na teritoriji Ražnja bilo je oko 120 hektara kupine, dok danas nema više od 20. Slična situacija je i u Negotinu, prema ranijim navodima Bete, kupinom je bilo zasađeno oko 300 hektara, danas nema ni deset jer nema ni ljudi i na pijaci gde su kupine 250 dinara po kilogramu i ne može se prodati ni deset kilograma dnevno.
Kako smo ranije pisali, niska otkupna cena dovela je do toga da se proizvođači odlučuju da direktno prodaju kupinu u svežem stanju.
Cena kupine neće biti stimulativna, a šljiva još čeka otkupnu
"Kada se tako prodaje kupina, direktno kupcu, cena je nešto veća, ali naravno, ne mogu svi računati na takvu prodaju. Pod kupinom je oko 1.200 hektara u valjevskom kraju, ali iz godine u godinu to opada i ja nisam čuo da je neko u skorije vreme podigao neki veći zasad kupina", rekao je za Agroklub Đorđe Sovilj, stručni saradnik za voćarstvo u Poljoprivrednoj i savetodavnoj stručnoj službi Valjevo.
Tagovi
Uzgoj kupine Cena kupine Prodaja na pijaci Zasad kupine Berba Đorđe Sovilj Kupina u Negotinu Kupina u Ražnju Valjevska kupina
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.