Pretraživanje tekstova
Sorta Nada je nastala hibridizacijom sorti Stenlej (Stanley) i Skolduš (Scoldus), a priznata je 2012. godine. Plodovi su pogodni za svežu potrošnju i preradu.
Svest o pravilnoj ishrani sve je zastupljenija kod potrošača. Zahvaljujući visokom sadržaju bioaktivnih jedinjenja i blagotvornom uticaju na zdravlje, suve šljive se mogu okarakterisati kao biološki vredna namirnica, a trend rasta potražnje osušenih plodova uočava se i na svetskom i na domaćem tržištu.
"Od 18 sorti šljive stvorenih u Institutu za voćarstvo u Čačku, po svojim pozitivnim karakteristikama i pogodnošću ploda za različite namene, pre svega sušenje, od novije stvorenih, posebno se izdvaja sorta Nada", kaže za Glas Zapadne Srbije dr Olga Mitrović iz čačanske naučne ustanove.
Kako se ističe na sajtu Instituta, sorta Nada je nastala hibridizacijom sorti Stenlej (Stanley) i Skolduš (Scoldus), a priznata je 2012. godine.
Stablo Nade je slabije bujnosti sa dobrom arhitekturom i otvorenim uglovima grananja. Krošnja je srednje gustine. Obzirom na bujnost pogodna je za zasade sa manjim razmakom sadnje. Cvetanje je pozno. Samooplodnjom se ostvaruje 13 odsto finalno zametnutih plodova. Rano prorodi i obilne je rodnosti. Sorta je tolerantna prema virusu šarke šljive, a ispoljava blagu osetljivost na prouzrokovače plamenjače i trulež plodova.
Plodovi su srednje krupni do krupni (40-50 gr), eliptičnog su oblike, tamno plave boje koju prekriva obilni pepeljak. Plodovi su atraktivnog izgleda, ukusni i dobrog kvaliteta. Mezokarp je žute boje, umereno čvrst, sočan i aromatičan. Koštica je srednje krupnoće i potpuno se odvaja od mezokarpa. Plodovi sadrže u proseku 16,50 odsto rastvorljivih suvih materija. Sadržaj ukupnih šećera je 11,70 odsto, invertnih šećera 8,35, saharoze 3,18 i 0,5 odsto ukupnih kiselina. Plodovi su pogodni za svežu potrošnju i preradu.
Izvoz suve šljive: Dobra cena, ali i dalje niska u odnosu na sve troškove
Plodovi ove sorte u našim ekološkim uslovima sazrevaju sredinom avgusta.
"Vrlo bitna karakteristika je i da tokom sušenja iz plodova ne dolazi do curenja soka. Randman sušenja je povoljan, manji od četiri, što znači da je za jedan kilogram suve šljive u proseku potrebno manje od četiri kilograma sveže", objašnjava Mitrovićeva.
Obzirom na kvalitet plodova i ostale karakteristike, očekuje se da će ova sorta u narednom periodu pronaći i zauzeti značajno mesto u sortimentu šljive u Srbiji.
Tagovi
Sorta šljive Šljiva Nada Sušenje voća Suve šljive Olga Mitrović
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.