Pretraživanje tekstova
Srpski izvoz bresaka je lane povećan za 28%, sa 28,5 miliona evra na 36,6 miliona, dok je izvezena količina povećana sa 33,6%, i iznosila je 43,6 hiljada tona. Međutim, paralelno sa izvozom, u periodu 2008-2017, čak 27 puta je povećan i uvoz breskvi i nektarina u Srbiju.
Srbija raspolaže sa nekoliko desetina proizvoda sa kojima se nalazi među dvadesetak najvećih svetskih izvoznika. To su uglavnom poljoprivredno-prehrambeni proizvodi koje naša zemlja plasira na tržište: Bosne i Hercegovine, Crne Gore i u Rusije, u koje spadaju voćne vrste breskva i nektarina. Kako prenosi portal Makroekonomija, izvoz srpskih bresaka je u periodu od 2008. do 2017. godine povećan 10 puta, po čemu se Srbija nalazila na 11. mestu u svetu 2016. godine. Godinu dana kasnije (2017) našu zemlju je pretekla Turska, čiji je izvoz sa 23,2 miliona evra skočio na 61,8 miliona.
Srpski izvoz bresaka je lane povećan za 28%, sa 28,5 miliona evra na 36,6 miliona, dok je izvezena količinapovećana sa 33,6%, i iznosila je 43,6 hiljada tona. Treba napomenuti da je izvozna cena pala sa 875 na 839 evra po toni. Najviše breskve Srbije je prošle godine plasirala u Rusku Federaciju, koja je sa udelom od 96% od ukupne količine koju smo izvezli najzaslužnija za ovako visoki relativni rast vrednosti izvoza.
Međutim, paralelno sa izvozom, u periodu 2008-2017, čak 27 puta je povećan i uvoz breskvi i nektarina u Srbiju. To povećanje se naročito brzo desilo u poslednje tri godine, jer je uvoz ovog voća sa vrednosti 1,4 miliona evra u 2014. skočio na 9,2 miliona evra koliko je zabeleženo lane. Najviše bresaka i nektarina Srbija je uvezla iz Grčke (7,48 miliona evra), Španije (642 hiljade evra) i Italije (626 hiljada evra), s tim da je prosečna uvozna cena bila upola manja od izvozne i kretala se 379 €/t, zbog uvoza iz Grčke po 350€, dok su nektarine i breskve iz Španije (533) i Italije (609) kupovane po višim cenama od prosečne.
Izvori
Tagovi
Izvoz Uvoz Breskve Nektarine Srbija Voćarstvo
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!