Šta sve treba uraditi u voćnjacima do kretanja vegetacije?

Na pragu smo još jedne vegetacione sezone, a radovi koje treba obaviti u voćnim zasadima su od ključnog značaja za dalji tok proizvodnje.

Đubrenje

S tim u vezi razgovarali smo sa savetodavcem za voćarstvo i vinogradarstvo Sanjom Čokojević iz PSS Knjaževac koja nam na početku razgovora pojašnjava da je pre početka vegetacije neophodno obaviti kako đubrenje, tako i rezidbu voćaka, ali i zaštitu stabala od zečeva i srna.

"Ukoliko se nije obavilo osnovno đubrenje u toku novembra ili decembra, onda to treba uraditi u februaru, a najkasnije u prvoj dekadi marta. Norme i formulacije NPK đubriva treba da budu po preporuci stručnjaka, a na osnovu analize zemljišta, voćne vrste i starosti zasada", kaže Čokojević.

Kako đubriti voćke tokom proleća?

Preporuka je, dodaje, da se svake treće ili četvrte godine primeni 40 do 50 tona po hektaru dobro zgorelog stajnjaka, a ako je zemljište kiselo obaviti i kalcifikaciju.

"Nakon razbacivanja stajnjaka, neophodno je plitko zaorati ili istanjirati, kako bi se đubrivo adekvatno unelo u zemljište."

Prihrana azotnim đubrivom obavlja se nešto kasnije, tokom marta i to samo 2/3, dok se preostala količina primenjuje krajem aprila. Razlog tome je, navodi savetodavac, što biljka nije u stanju da odmah usvoji celokupnu količinu azota. Takođe, ukoliko bude dosta padavina, azot bi se tom prilikom isprao u dublje slojeve zemljišta.

"Na kiselim zemljištima preporučuje se korišćenje KAN-a, pošto AN i urea dodatno zakišeljavaju zemljište", naglašava naša sagovornica.

Rezidba

Kada je reč o rezidbi voćaka, koštičavo voće se, kaže, obično orezuje u drugoj polovini februara, a jabučasto i ranije.

"Prilikom rezidbe treba obavezno ukloniti bolesne i oštećene grane. Orezane grane, kao i mumificirane plodove izneti iz zasada i spaliti, kako bi se smanjio infektivni potencijal patogena u zasadima", upozorava stručnjak za voćarstvo.

Iz istog razloga, nakon rezidbe neophodno je primeniti hemijske preparate na bazi bakra i mineralnog ulja, a deblje i veće rezove premazati kalemarskim voskom zbog dezinfekcije.

Rezidba jagodastog voća obavlja se, kaže savetodavac, tokom marta i to tako što se kod maline ostavljaju četiri do šest zdrava, dobro razvijena izdanka po dužnom metru, a kod kupine ostaviti dva do četiri dobro razvijena, ne predebela lastara po žbunu.

"U zasadima jagode treba očistiti stare listove, obaviti okopavanje i plevljenje od korova. Ako je potrebno orezati i bokor jagode, tako što se oštrim nožem uklone novi bočni prirasti, a sve u cilju dobijanja krupnijeg i kvalitetnijeg ploda", pojašnjava ona.

Krečenje stabala i zaštita od divljači

Da bi se sprečio rizik od kasnih prolećnih mrazeva, preporuka je obaviti krečenje stabala, jer bela boja sprečava njegovo zagrevanje za vreme sunčanih dana. Ova mera se naročito preporučuje u zasadima kajsije.

Kada je u pitanju zaštita stabala od srna i zečeva, savetodavac za voćarstvo napominje da se treba obaviti što pre kako ne bi došlo do ogoljavanja debla i kasnijeg sušenja.

"Zaštitu obaviti sa specijalnim mrežicama ili papirnatim džakovima. Ne koristiti plastične džakove i folije, da ne bi došlo do efekta staklene bašte i stvaranje kondenzacije, čime se povećava opasnost od pucanja kore usled pada temperature tokom noći", kaže Čokojević.

Naročito je bitno, zaključuje, zaštititi mlade i tek posađene biljke. Takođe, u martu je poželjno uneti pčelinje društvo u zasade voćaka, kada su one u fazi cvetanja, radi poboljšanja oprašivanja i povećanja prinosa.