Pretraživanje tekstova
Postoji teorija i da se kajsija ne reže. Netačno, kaže nam magistar inženjer voćarstva vinogradarstva i vinarstva, Dominik Vuković.
Iako postoji priča da se stare, tradicionalne sorte voćaka ne orezuju, to, otkriva nam inženjer voćarstva vinogradarstva i vinarstva, Dominik Vuković - nije tačno.
"Postoji teorija i da se kajsija ne reže. Isto nije tačna zato što je svim voćnim vrstama da bi se formirao uzgojni oblik i da bi redovno rađale potrebna rezidba", objašnjava navodeći da je to isto kao održavanje ljudskog tela. Moramo ih održavati da nam budu u kondiciji.
Možete, kaže, voćku pustiti prirodno da raste, ali u većini slučajeva ako se ne reže, ona će rađati svake druge godine zato što će jedne preroditi, druge neće roditi i sav rod će bežati na spoljni deo krošnje, tamo gde ima najviše svetla.
"Voćke imaju svoj životni ciklus i vek, ako se uzgajaju radi proizvodnje voća odnosno plodova onda treba da se održavaju rezidbom", naglašava.
Ljudi se vraćaju autohtonim sortama, ali kaže, ono što je zabluda i što često brkaju je da su otporne na sve bolesti.
"Ima nešto i u tome, nekih genotipova koji su tolerantniji, ali generalno vidim problem kod recimo belih šljiva raširenost šarke, virusne bolesti za koju nema leka osim krčiti zaražena stabla ili saditi toleranatne sorte", dodaje Vuković.
Šarka šljive je neizlečiva bolest - naučite kako da je prepoznate i sprečite
"Tako da uzgajati sorte koje su osetljive na taj virus predstavlja veliki rizik", upozorava.
Može li rezidba prilagoditi stabla klimatskim promenama, pomoći da se lakše odupru potencijalnom mrazu?
"Konkretno kod kajsije, ne bi trebalo rezati sada u ovom periodu. Preporuka je da se reže u dva navrata tokom vegetacije jer ukoliko ne režete stabla u zimskom periodu malo ćete odložiti kretanje vegetacije", odgovara voćar Vjeko Hudolin iz susedne Hrvastke napominjući da je kod voćnih vrsta koje su osetljivije termin rezidbe dobro pomeriti što kasnije.
I šljiva i višnja pripadaju osetljivom voću, jedino što je kod višnje sorta oblačinska izuzetno tolerantna prema mrazu i samooplodna te se i u lošim godinama nije dogodilo da rod izostane.
"Bio je smanjen rod 20-30 posto, ali nije se dogodilo kao kod šljive i kajsije da štete budu stopostotne. Kod izbora sortimenta i voćne vrste isto je naglasak na onim sortama koje su otpornije. A rekao bih da je oblačinska za naše podneblje izuzetno pogodna, kvalitetna i prilagođena našim agroekološkim uslovima", naglašava.
Tagovi
Stare sorte Osetjive voćne vrste Rezidba Mraz Dominik Vuković Vjeko Hudolin
Autorka
Više [+]
Željka je diplomirani agronom sa dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednik je portala Agroklub i donosi najnovije vesti iz sveta poljoprivrede!
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Počela berba ranih sorti grožđa. Kakvi su prinosi i cene? Čitajte na portalu!
Djordje Ostojic
pre 1 nedelju
Pistovani poljoprivrednici, Cinjenica je da vec nekoliko godina zaredom, imamo extremnu susu, malo padavina. Ali, razumem i pojedince koji daju Više [+] podatke o svojim prinosima koji su za ne poverovati, medjutim moramo shvatiti jedno je stedeti, malo ulagati, cekati da iz neva padne kisa, pevati "oj dodo oj dodole" a drugo je prionuti na pripremu zemljista, dobro nadjubriti i ko moze stajnjakom, pa voditi racuna o plodoredu, pa resiti pitanje navodnjavanja, ne mora biti sve u 10 etku ali ipak strucno i radno. Ko samo ceka i kuka i nikad mu nije dosta ni subvencija, ondaje to ..... Bio sam na mojim parcelama koje rade zakupci, saroliko, jedan ulozio ima kukuruz u Vajskoj visok 2,7 metara svaki klip pun. Ja mu stisnuo ruku i kazem alal vera domacine. Na drugoj parceli doja, dosta slaba probuseni listovi, boja cudna ima mnogo korova, ambrozije , ja pitam ga sta si radio sta sejes unazad 5 godina, kaze soju uvek, e kazem mu pa moras malo struku i naulu slusati i vise ulaganja i rada! U M Idjosu covek posejo stocni jecam OK prinosi bili, u Zablju cekam na skidanje soje u Velikom ritu, bice kaze slabije od prosle godine ali kasna je sorta pa ce imati oko 1,8 t/ha , u B Gradistu kukurica ,solidno u odnosu na opste prinose i u odnosu na uslove i susu imace kaze oko 4,5 t/ha. Eeeeee navodjavanja mora biti ne moze se bez toga eno culi ste za okolinu Cacka gde je reseno pitanje jednog dela sa oko 500 ha, koja je razlika u prinosima!!! Veliki pozz, Djordje