Pretraživanje tekstova
Znate li da je voće koje se najviše koristi za jelo - paradajz, a da je u Evropi najpopularnija jabuka opal?
Međunarodni dan voća se obeležava 1. jula, a ustanovljen je 2007. godine u Berlinu i to kao manifesatcija koja promoviše plodove voća i povezuje ljude širom sveta.
Njegova regionalna i sezonska raznolikost uslovila je kulturološke i gastronomske razlike. Voćem 2022. godine proglašena je kupina, a moto koji nosi je "Plodonosan mir" (engl. Fruitful Peace).
Ovim povodom vam donosimo 15 zanimljivosti o voću:
- U 2021. godini proizvedeno je ukupno 102 miliona tona voća.
- Najviše je proizvela Kina - 262 miliona tona, a slede je Indija s 92 i Brazil sa 39,8 miliona tona voća.
- Voće koje se najviše koristi za jelo je paradajz.
- Najpopularnije su obične i plantana banane.
- Mangostin iz Indonezije se smatra za voće koje se najmanje konzumira.
- Najskuplje jabuke su crvene vrste koje se prodaju u Japanu na komad.
- Najskuplje voće je jubari dinja koja se prodaje po ceni od 200 do 45.000 dolara po komadu. Zatim sorta grožđa rubi roman koja se uzgaja samo u Japanu, a cena grožđa dostiže 450 dolara.
- Durian je najsmrdljivije voće, a u Indoneziji je u javnom prostoru zabranjen. J-queen je posebna sorta duriana koja ima ukus na kikiriki i prodaje se po ceni od 1.000 dolara za komad.
- U Evropi se najviše jedu banane, jabuke, bobičasto i jagodičasto voće.
- Evropa najviše proizvede jabuka i pomorandži.
- Najpopularnija sorta jabuke na našem kontinentu je opal, nastala ukrštanjem zlatnog delišesa i topaza u Češkoj 1999. godine.
- Neretvanska mandarina se ubraja u najpopularnije voćne vrste Evrope.
- Plodovi jabuke, šljive, trešnje su jestivi, ali njihove semenke se smatraju otrovnim.
- Španija u Evropi ima najveće plantaže i proizvodi najveće količine voća, a slede je Italija i Poljska.
- Nar može da ima do 1.000 semenki.
Tagovi
Voće Najskuplje voće Durian Neretvanska mandarina Svetski dan voća
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.