Pretraživanje tekstova
U Rozelhoznadzoru izrazili su zabrinutost zbog pogoršanja stanja biljnih proizvoda uvezenih iz Turske. Naime, prošle godine vraćeno je 30 hiljada tona poljoprivrednih proizvoda zbog različitih štetočina, ali i prekomerne količine pesticida.
Rozelhoznadzor, ruska Federalna agencija za veterinarski i fitosanitarni nadzor, otkrila je opasnu štetočinu u 370 tona mandarina u 16 serija, uvezenih iz Turske. Ta agencija zabranila je ulazak proizvoda i vratila ih u Tursku.
Prema izjavi Rozelhoznadzora, mediteranska voćna muva pronađena je tokom nadzora od 18. do 20. oktobra, a mandarine su iz Turske došle morskim putem, do luke Novorosijsk.
Takođe, upozoravaju kako je mediteranska voćna muva među najopasnijim vrstama štetočina. Utiče na preko 100 biljnih sorti, ali uglavnom na voće poput pomorandži, mandarina, limuna, klementina, grejpfruta, ali i banane, šipka, smokve, kajsije, breskve, nektarine, jabuke, šljive, trešnje, vinovu lozu i povrće kao što je paradajz, patlidžan i paprika.
U Rozelhoznadzoru izrazili su zabrinutost zbog pogoršanja stanja biljnih proizvoda uvezenih iz Turske. Naime, prošle godine vraćeno je 30 hiljada tona poljoprivrednih proizvoda zbog različitih štetočina, ali i prekomerne količine pesticida. Količina proizvoda kojima je zabranjen uvoz u Rusiju značajno se povećala u prethodnim godinama, piše tr.sputniknews.com.
Kako bi se sprečilo širenje ove štetočine, vlasnici biljaka domaćina treba da na svojim posedima krče samonikle biljke domaćine mediteranske voćne muve. Zapušteno zemljište treba privesti poljoprivrednoj proizvodnji, redovno ga održavati i obrađivati. Tu je i sprovođenje higijenskih mera prikupljanja svih zaraženih, oštećenih, trulih, otpalih, zaostalih i odbačenih plodova biljaka domaćina mediteranske voćne muve u toku berbe ili najkasnije u roku od 24 sata nakon berbe i mere zbrinjavanja tih plodova.
Za suzbijanje mediteranske voćne muve masovnim ulovom odraslih insekata, vlasnici mogu u zasade da postave žute lepljive ploče ili jednu do dve klopke sa mamcima i insekticidom na bazi dozvoljene aktivne materije po stablu 20 dana pre početka zrenja plodova, na visini od oko dva metra.
U vreme zrenja plodova, oko stabala biljaka u širini prečnika krošnje mogu da se postave PVC folije ili sloj slame debljine oko 25 centimetara da bi se sprečio ulazak larvi iz zaraženih plodova u tlo, a prikupljene larve uništiti.
Tagovi
Mediteranska voćna muva Štetočina Uvoz mandarina Suzbijanje Sprečavanje Rozelhoznadzor
Autorka
Više [+]
Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.