Jedan od uzroka smanjenih prinosa u malinjacima može biti i taj što mnogi malinari "zaboravljaju" na zasade u periodu od berbe do početka vegetacije
Bliži se proleće i uskoro će krenuti vegetacija, pa će se intenzivirati i radovi u voćnim zasadima i na njivama. Valjevski kraj je poznat po voćarstvu, a pod zasadima maline je značajan broj hektara.
Prosečan rod prošle godine bio je nešto više od tri tone po hektaru. Suša je uzela najveći danak, ali ono na šta stručnjaci posebno ukazuju je da mnogi malinari u svoje zasade nisu ulazili od kad je berba završena, što je velika greška.
"Stalno govorimo proizvođačima da su glavni radovi u malinjacima odmah nakon berbe. Tada treba ukloniti, odnosno odseći stare izdanke i ostaviti one nove koji rastu i donosiće plodove u narednoj godini. Treba prorediti, ostaviti 10 do 12 izdanaka i uz eventualno navodnjavanje mogu se očekivati bolji prinosi", kaže , stručni saradnik za voćarstvo PSSS Valjevo Đorđe Sovilj.
To što se u malinjake ne ulazi sve do početka vegetacije, najveći je uzrok loših prinosa, smatra Sovilj.
"To što se ništa ne uradi posle berbe, jedan je od glavnih razloga niskih prinosa. Godinama u ovom kraju nemamo veće prinose od četiri tone po hektaru. Ove godine je bilo nešto više od tri tone i to je izuzetno nizak prinos. Bilo je tu i drugih faktora, pre svega bilo je velikih vrućina, nije bilo padavina, a malo je malinjaka sa sistemom za navodnjavanje."
Iako zima još uvek traje, ističe naš sagovornik, ne znači da u periodu mirovanja biljke treba zaboraviti.
"Najvažnije je đubrenje maline. Ako je malinjak sređen tokom vegetacije, ako su uklonjeni stari izdanci i novi vezani, može se obaviti i đubrenje, pre svega fosfornim i kalijumovim đubrivima. Dobro ugoreli stajnjak uvek treba ubacivati u zemljište, a sada postoji i alternativa, to je peletirano pileće đubrivo", kaže ovaj stručnjak.
Kako ističe Sovilj, oni koji nisu obavili određene radove u malinjacima i povezali nove izdanke, sa đubrenjem moraju sačekati dok taj posao ne obave.
"Ako nisu uklonjeni stari izdanci i ako se novi nalaze na zemlji, onda se đubrenje ne može obaviti. Preporuka je da kada se dodaju NPK đubriva ili stajnjak da se oni freziranjem ubace u zemljište, što naravno nije moguće ako izdanci nisu povezani."
Koliko ostaviti novih izdanaka, veoma je važno za proizvođače, a stručnjaci kažu da to zavisi od stanja i kvaliteta malinjaka.
"Ako je malinjak lošiji, onda po dužnom metru treba ostaviti sedam, osam, pa i devet izdanaka, a ako je dobar, onda su i četiri dovoljna", kaže naš sagovornik.
Mnogi proizvođači greše, dodaje, i po postojećim izdancima koji nisu vezani bacaju đubrivo. NPK đubriva se slabo apsorbuju, pa je mnogo bolje i nije greška zađubriti odmah po vezivanju izdanaka, ali i obaviti freziranje zemljišta. Poseban savet uputio je proizvođačima sorte fertodi.
"Reč je o veoma bujnoj sorti koja ima jak korenov sistem i moj savet je da ostavljaju i rodne grančice koje su van reda. Posle tri godine kod ove sorte stori se, da tako kažem, panj, odakle rastu izdanci koji nemaju svoj koren."
U uslovima kada nema navodnjavanja, takvi izdanci daju kratke rodne grančice, pa je samim tim i smanjen prinos.
"Zato posle tri godine treba obaviti zamenu, stavljati izdanke koji su izbili iz zemlje i imaju svoj koren", zaključuje na kraju.
Naslovna fotografija: AK grafika/Shutterstock/Julia Shutikova/Shutterstock/Vitalii Stock
Tagovi
Autorka