Pretraživanje tekstova
Plodovi koji ostanu na granama ne opadaju, osim ako se fizički ne otresu sa stabala, bez obzira da li je zima, proleće ili leto
Mumificirani plodovi na stablima jabučastog i koštičavog voća pretnja su u narednoj vegetaciji jer su leglo spora koje, na proleće, dolaskom kišnog vremena, vrše rane infekcije plodova, ali i grančica i cvetova. Iako je hladno vreme, dolaskom prvih toplijih dana trebalo bi obaviti krečenje debla stabala.
Plodovi koji ostanu na granama ne opadaju, osim ako se fizički ne otresu sa stabala, bez obzira da li je zima, proleće ili leto. Istina je da zaraze ostvaruju i ako su na zemlji, ali malo koji voćar ima vremena da ih ukloni iz voćnjaka, naročito ako je reč o većim površinama.
Mumije se formiraju nakon berbe, iako se plodovi ranije zaraze. Reč je o gljivici Monilinia fructigena, koja napada plodove pre berbe, a prepoznaje se po koncentričnim krugovima belih spora na plodovima koji su, delom smeđe boje, oko mesta prodora gljivica.
Gljivica napada skoro sve voćke, počev od šljiva, trešanja, višanja, bresaka, pa do jabuka, krušaka i dunja. Najviše ih ostaje na stablima šljiva kod koje zna da se formira i po nekoliko slepljenih plodova.
Kad se uklone mumije, poželjno bi bilo da se obavi i tretman stabala sa bakarnim preparatima, najbolje na bazi bakar-hidroksida, jer se sporije ispira sa površine.
Osim toga, krečenje stabala trebalo bi da se obavi što pre, počevši od novembra. Ostaci kreča na deblima krečenim u proleće, nisu dovoljni da se spreči napad drvenara, koji dovodi do sušenja stabala, u slučaju stresnih uslova, kao što su česte kiše ili suša.
Na deblu se vide ulazne rupice kroz koje je ušao insekt, kao i grupe belih gljivica. On se, u jesen, povlači u zemlju, ali ženka opet izlazi u rano proleće. Sloj kreča na deblu može da smanji njen napad.
Osim toga, kreč sprečava, u velikoj mjeri, i pucanje kore debla, tzv. mrazopuc, od kojeg takođe može da dođe do sušenja stabala. Krečenje u martu ili aprilu nema efekta, već je najbolje da se to obavi najkasnije u februaru, naročito kada je reč o koštičavim voćkama.
Tagovi
Mumije na plodovima Mrazopuc Bakar hidroksid Drvenar Monilinia fructigena Mumificirani plodovi
Autor
Više [+]
Dipl.inž.poljoprivrede Bojan Kecman specijalizovan je za integralnu i organsku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crvenu ribizlu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Počela berba ranih sorti grožđa. Kakvi su prinosi i cene? Čitajte na portalu!
Djordje Ostojic
pre 1 nedelju
Pistovani poljoprivrednici, Cinjenica je da vec nekoliko godina zaredom, imamo extremnu susu, malo padavina. Ali, razumem i pojedince koji daju Više [+] podatke o svojim prinosima koji su za ne poverovati, medjutim moramo shvatiti jedno je stedeti, malo ulagati, cekati da iz neva padne kisa, pevati "oj dodo oj dodole" a drugo je prionuti na pripremu zemljista, dobro nadjubriti i ko moze stajnjakom, pa voditi racuna o plodoredu, pa resiti pitanje navodnjavanja, ne mora biti sve u 10 etku ali ipak strucno i radno. Ko samo ceka i kuka i nikad mu nije dosta ni subvencija, ondaje to ..... Bio sam na mojim parcelama koje rade zakupci, saroliko, jedan ulozio ima kukuruz u Vajskoj visok 2,7 metara svaki klip pun. Ja mu stisnuo ruku i kazem alal vera domacine. Na drugoj parceli doja, dosta slaba probuseni listovi, boja cudna ima mnogo korova, ambrozije , ja pitam ga sta si radio sta sejes unazad 5 godina, kaze soju uvek, e kazem mu pa moras malo struku i naulu slusati i vise ulaganja i rada! U M Idjosu covek posejo stocni jecam OK prinosi bili, u Zablju cekam na skidanje soje u Velikom ritu, bice kaze slabije od prosle godine ali kasna je sorta pa ce imati oko 1,8 t/ha , u B Gradistu kukurica ,solidno u odnosu na opste prinose i u odnosu na uslove i susu imace kaze oko 4,5 t/ha. Eeeeee navodjavanja mora biti ne moze se bez toga eno culi ste za okolinu Cacka gde je reseno pitanje jednog dela sa oko 500 ha, koja je razlika u prinosima!!! Veliki pozz, Djordje