Kontejnerski uzgoj omogućava lakšu kontrolu uslova potrebnih za postizanje visokog kvaliteta ploda, ali potrebno je paziti na nekoliko stvari
U inostranstvu je uzgoj borovnica u kontejnerima već uobičajena praksa. Na našim prostorima ovakav pristup je počeo da se širi pre 10 do 15 godina, a danas ga koristi značajan broj proizvođača, kaže vanredni preofesor dr Goran Fruk s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Razlog popularnosti ove metode leži u činjenici da korišćenje kontejnera omogućava proizvodnju na područjima gde zemljište nije pogodno za njihov tradicionalni uzgoj.
"Borovnica je specifična po tome što zahteva kiselo zemljište s pH vrednošću između 4,5 i 5,5 kako bi uzgoj bio uspešan i kako bi se postigao visok kvalitet plodova", kaže Fruk.
Kako kaže, prednost kontejnera je prilagodljivost - omogućava proizvodnju na područjima gde tlo nije pogodno. Uz to, olakšava se mogućnost držanja u plastenicima, što dodatno proširuje potencijalna područja za proizvodnju.
"U njima je puno lakše regulisati kiselost, jer se borovnice sade u kiseli supstrat, najčešće litvanski treset koji se može mešati s piljevinom ili sa još nekim supstratima", dodaje.
Na taj način relativno je jednostavno održavati kiselost zemljišta korišćenjem đubriva koja ne povećavaju pH vrednost, najčešće na bazi fosfata ili sulfata koji dodatno zakiseljuju tlo. Ipak, upozorava, potrebno je posebno paziti na đubriva koja podižu pH vrednost, poput onih koja sadrže bazične soli, kako bi se izbegle neželjene promene u zemljištu.
Dodavanje perlita i kokosovih vlakana, koji su hranljivo inertni materijali, primarno služe za poboljšanje prozračnosti zemljišta. Perlit, uz to, ima sposobnost zadržavanja vlage.
"Osim toga, kokosova vlakna prikladna su i kao ekološki materijal, prirodna vlakna koja zadržavaju koren u tom komadu zemlje, u supstratu u kojem ga uzgajamo", opisuje Fruk.
Jedan od glavnih nedostataka je raniji početak vegetacije, što povećava rizik od štete usled pojave mraza.
"Mraz obično dođe u fazi kada je biljka osetljivija jer je ranije krenula s otvaranjem pupoljaka ili cvetanjem. Biljke u zemljištu kasnije kreću i pretrpe manje štete nego one uzgojene u kontejnerima", objašnjava.
Kako bi se zaštitile od uticaja zimskih, ali i visokih letnjih temperatura, potrebno je odabrati dovoljno veliku posudu.
"Dobro je i zbog biljke da je ne morate kasnije presađivati, ali i zbog otpornosti pogotovo tokom zime, jer premali kontejner znači i slabu izolaciju, zapravo koren je onda izložen spoljašnjim uticajima", dodaje.
Preporučuju se oni od 40, 60 ili više litara jer je koren, kad je u većem supstratu, zaštićeniji od nepovoljnih uslova. Ulogu u zaštiti igra i boja.
"Tokom leta grmovi mogu da pate od stresa visokih temperatura. Tu bi svakako trebalo paziti da se koriste beli ili kontejneri svetlih boja koji će odbijati toplotu i smanjiti pregrevanje korena", rekao je.
"Ovakav uzgoj može rezultirati bržim razvojem vegetacije i ranijom berbom, što omogućava raniji izlazak na tržište s plodovima. Čak i ako nisu u plastenicima, sazrevaju pre nego one u tlu", pojašnjava.
Lako se prodaje po dobroj ceni, a domaća proizvodnja uglavnom završava na domaćem tržištu.
"Po upitima zadnjih godina, manje više svi žele da se bave proizvodnjom borovnica, njih 70-80 odsto razmišljaju upravo o uzgoju u kontejnerima", kaže profesor Fruk i zaključuje: "Na taj način postižemo da ih možemo imati praktično na balkonu ili bilo gde drugde."
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor