Ivan i Marija Adamović iz sela Jasenak imali su u planu da nakon studija na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu život nastave na selu, i na svom imanju posade lesku.Adamoviću su u tome i uspeli, ali su ih poslovne obaveze ipak primorale da život nastave u velikom gradu, a o zasadu se sada brine njihov otac, Milija.
Jasenak je jedno od najlepših sela obrenovačke opštine, rasuto na šumadijskim brežuljcima. Teren je pogodan za voćnjake i vinograde, ali je više ratara i stočara.
Voće se uglavnom gaji na okućnici za svoje potrebe, ali ima i onih kojima je bavljenje voćarstvom primarna delatnost.
Tako porodica Adamović na svom imanju ima zasad lešnika na oko 60 ari, koji su podigli mlađi Adamovići, Ivan i Marija, ali su ih poslovne obaveze primorale da život nastave u glavnom gradu, pa su nas na imanju Adamovića dočekali stariji domaćini Rada i Milija.
"Zasad je podignut pre desetak godina na inicijativu sina, koji je završio Poljoprivredni fakultet. Zasad se nalazi na površini oko 65 ari i u njemu je nešto više od 500 sadnica. U početku smo malo grešili, jer nismo dali zemljište na ispitivanje. Preporučio bih svim mlađim voćarima, koji tek kreću u proizvodnju, da prvo ispitaju zemljište, kako bi znali čime da ga tretiraju", uveo nas je u priču o zasadu domaćin Milija.
Sistem za navodnjavanje kap po kap je osnova da bi zasad opstao, dodaje ovaj domaćin. Danas se bez zalivanja zasada ne može obezbediti dobar rod. Adamovići su postavili sistem kap po kap i zalivanje se vrši po potrebi.
"Mi smo nekoliko godina izgubili u prisrastu samog zasada, jer to na početku nismo imali. Sada je postavljen sistem za navodnjavanje i bunarska voda, kao i hidropag cevi. Do sada je zasad tri puta zalivan, ali je kiše i bilo baš u vreme kada je lešniku to bilo najpotrebnije. Da li će mu zalivanje biti potrebno do kraja avgusta ili početka septembra, to još uvek niko ne zna", kaže Adamović.
I oko lešnika ima dosta posla, najpre redovno orezivanje, zatim đubrenje i zaštita. Cena po kilogramu lešnika je solidna, ali su i ulaganja velika.
"Potrebna je prihrana u jesen, a u proletnjem i letnjem periodu ide folijarana zaštita preko lista sa atomizerom. Neophodna je i zaštita od insekata, kao i truleži koja napada. Košenje, zalivanje, kao i obilazak spadaju u skoro svakodnevne aktivnosti. Kada se uzme u obzir sav posao, ulaganja na godišnjem nivou izađu između 600-700 evra", kaže Milija Adamović.
Zasadi leske na šumadijskim brežuljcima
Vek ekspolatacije plantaže lešnika je 60 ili 70 godina, a u punom rodu prinos po stablu je od 8 kg -12 kg. Ove godine zasad Adamovića je dobro rodio, a iz godine u godinu prinosi rastu. Najveći i najteži posao, koji ih u skorije vreme očekuje, je sakupljanje plodova.
"Nabavili smo priručnu alatku, dok nam ne stigne usisivač za lakše prikupljanje plodova. Poznato je da lešnik pun rod dostiže oko 11. ili 12. godine. Mi smo prošle godine imali prinos od sedam kilograma po stablu, pri čemu je reč o lešniku sa ljuskom. Očišćenog ploda je bilo, naravno, dosta manje", kaže Milija.
Lešnik je traženo i cenjeno voće i kod nas i u svetu, a cena lešnika na svetskoj berzi kreće se od šest do osam evra po kilogramu. Tako ni Adamovići nemaju problema sa prodajom - Ivan i Marija lako rasprodaju sve sakupljene količine. Lešnik se uglavnom prodaje jednoj konditorskoj industriji u Srbiji, a deo odlazi i na beogradske pijace.
Pored dobrog plasmana Adamovići u planu imaju i proširenje zasada.
"Imali smo u planu da proširimo zasad za još nekih 30 ari, međutim to se odlaže od godine do godine. Deca zbog posla ne mogu da postignu da se u potpunosti posvete zasadu, a ja sam već u godinama, pa nisam siguran koliko ću izdržati formiranje zasada. Najveći problemi očekuju nas oko okopavanja, kao i još dosta stvari u odnosu na lešnike koji već rađaju", zaključuje Milija Adamović.
Foto: Mirjana Stepić
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka