Pretraživanje tekstova
Otkupna cena voća je znatno viša nego prošle godine, ali to za proizvođače ne znači mnogo, jer, kako kažu, nemaju dovoljne količine da bi imali zaradu.
U Opštini Topola u Šumadiji, u kojoj je pod voćem oko 5.000 hektara, prinosi su ove godine manji i do 80 odsto, uglavnom zbog prolećnog mraza. Ova vremenska nepogoda zadesila je i šljivike, pa su prinosi smanjeni u svakom zasadu.
Zbog toga je otkupna cena voća znatno viša nego prošle godine, ali to za proizvođače ne znači mnogo, jer, kako kažu, nemaju dovoljne količine da bi imali zaradu od dobre cene.
"Visoka cena je u redu samo kada imate dobar prinos. Ovako, sa smanjenim prinosom, visoka cena ne igra nikakvu ulogu, jer nema zarade", kaže voćar Dragan Novaković iz Gornje Trnave kod Topole.
Kako dodaje, voćari u otkup daju jako male količine šljive i to novca što dobiju nije dovoljno ni za osnovne troškove.
"Ovo je možda najteža godina do sada, rod je toliko mali da je to nezapamćeno. Prošle godine smo oko 3.000 tona izvezli iz čitave Srbije, ove godine to je misaona imenica, imaćemo 12 do 15 odsto od ukupnog roda."
Da je šljiva podbacila potvrdio je i njegov komšija Đorđe Marković koji razmišlja da smanji površine pod voćem jer, kaže, više nema računice od velikih površina.
"Sigurno ću smanjiti površine, pre svega višnje, a vrlo moguće i šljive. Nemamo vodu da bismo zalivali, grad i mraz nam uzmu većinu roda tako da je održivost sve teža", kaže ovaj voćar iz Gornje Trnave.
On pod šljivom ima oko dva i po hektara, a mraz je ove godine naneo velike štete.
"Oko 40 odsto roda nam je ostalo. Cena je dobra, oko 150 dinara po kilogramu, ali džaba kad nemamo količine. Ovo što nam je ostalo nedovoljno je da pokrije ono osnovno u poljoprivredi", ističe on, dodajući da na otkupu uzimaju sve.
"Ne gledaju kakva je, samo daj, ali nema. U Trnavi je ostalo možda 10 odsto od svih količina koje se ovde proizvedu", zaključuje.
Šumadijski voćar Aleksandar Glišić: "Šljive nema, ove godine pečem rakiju od ananasa"
Inače, šljiva se u našoj državi gaji na površini većoj od 72.000 hektara i zbog toga smo prvi u Evropi, ali je rod, zvog vremenskih prilika, u većem delu zemlje ove godine podbacio.
Naslovna fotografija: AK grafika/Marija Lazarević
Tagovi
Topola Prinos Smanjen prinos Otkupna cena Gornja Trnava Prinos šljive
Autorka
Više [+]
Po obrazovanju agronom, a po struci novinar, preferira poljoprivredne teme. Već nekoliko godina uređuje sajt TopPress, a iz Srpske Toskane donosi pregršt zanimljivosti.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.