Voćar Dragan Novaković: "Sa smanjenim prinosom, visoka cena šljive ne igra nikakvu ulogu"

U Opštini Topola u Šumadiji, u kojoj je pod voćem oko 5.000 hektara, prinosi su ove godine manji i do 80 odsto, uglavnom zbog prolećnog mraza. Ova vremenska nepogoda zadesila je i šljivike, pa su prinosi smanjeni u svakom zasadu.

Zbog toga je otkupna cena voća znatno viša nego prošle godine, ali to za proizvođače ne znači mnogo, jer, kako kažu, nemaju dovoljne količine da bi imali zaradu od dobre cene.

"Visoka cena je u redu samo kada imate dobar prinos. Ovako, sa smanjenim prinosom, visoka cena ne igra nikakvu ulogu, jer nema zarade", kaže voćar Dragan Novaković iz Gornje Trnave kod Topole.

Možda i najteža godina za voćare

Kako dodaje, voćari u otkup daju jako male količine šljive i to novca što dobiju nije dovoljno ni za osnovne troškove.

"Ovo je možda najteža godina do sada, rod je toliko mali da je to nezapamćeno. Prošle godine smo oko 3.000 tona izvezli iz čitave Srbije, ove godine to je misaona imenica, imaćemo 12 do 15 odsto od ukupnog roda."

Na otkupu ne gledaju kakva je

Da je šljiva podbacila potvrdio je i njegov komšija Đorđe Marković koji razmišlja da smanji površine pod voćem jer, kaže, više nema računice od velikih površina.

"Sigurno ću smanjiti površine, pre svega višnje, a vrlo moguće i šljive. Nemamo vodu da bismo zalivali, grad i mraz nam uzmu većinu roda tako da je održivost sve teža", kaže ovaj voćar iz Gornje Trnave.

On pod šljivom ima oko dva i po hektara, a mraz je ove godine naneo velike štete.

"Oko 40 odsto roda nam je ostalo. Cena je dobra, oko 150 dinara po kilogramu, ali džaba kad nemamo količine. Ovo što nam je ostalo nedovoljno je da pokrije ono osnovno u poljoprivredi", ističe on, dodajući da na otkupu uzimaju sve.

"Ne gledaju kakva je, samo daj, ali nema. U Trnavi je ostalo možda 10 odsto od svih količina koje se ovde proizvedu", zaključuje.

Šumadijski voćar Aleksandar Glišić: "Šljive nema, ove godine pečem rakiju od ananasa"

Inače, šljiva se u našoj državi gaji na površini većoj od 72.000 hektara i zbog toga smo prvi u Evropi, ali je rod, zvog vremenskih prilika, u većem delu zemlje ove godine podbacio.

Naslovna fotografija: AK grafika/Marija Lazarević