U našoj zemlji postoje odlični uslovi za proizvodnju oraha, ali ono što odbija proizvođače od ove vrste voća jeste dug period čekanja isplativosti investicija.
U našoj zemlji postoje odlični uslovi za proizvodnju oraha, ali ono što odbija proizvođače od ove vrste voća jeste dug period čekanja isplativosti investicija. Godišnje se u Srbiji proizvede oko 20.000 tona oraha, ali to nije ni deo onoga što bi se moglo obrati kada bi zasada bilo više. Pre svega jer naša zemlja ima povoljne agroekološke uslove za proizvodnju tog voća.
Po podacima Poljoprivredno savetodavne službe Padinska Skela, na teritoriji Srbije ima oko milion i 970.000 stabala oraha, koja daju prosečan rod od 24.000 tona godišnje. To, međutim, ističu stručnjaci, nije ni polovina potreba u našoj zemlji, pa se ova voćna vrsta često i uvozi, iako je ovdašnje podneblje odlično za proizvodnju oraha.
"Jezgrasto voće u koje spada orah, lešnik i badem spada u deficitarno voće, u smislu da naša zemlja nema dovoljnu proizvodnju, te se najčešće radi uvoz , i to najčešće iz Turske koja je jedna od zemalja lidera u proizvodnji jezgrastog voća", ističe Dejan Marinković, iz Poljoprivredno savetodavne službe Padinska Skela.
Za početno ulaganje kod ovog voća potrebno je po nekoliko hiljada evra, ukoliko plaćate samo pripremu zemljišta i sadnice. Uzgoj ove vrste voća uglavnom dolazi kao posao "sa strane" koji se može obavljati uz redovno zaposlenje.
Glavni razlog zašto u našoj zemlji nema većeg broja proizvođača je i dug period čekanja da se investicija isplati, kao i ulaganje i angažovanje. Kod proizvodnje oraha neophodno je redovno obillaženje zasada, skladištenje , organizovana prodaja, kao i menjanje stabala koja se osuše. Zato se u Srbiji sve više gaji crni orah, koji stupa u rod pre desete godine.
"Kod oraha je karakteristično da se pun rod ostvaruje tek u desetoj godini. Period sađenja je dug, te se u našem narodu često izdvaja mišljenje da kod ovog voća deda sadi za unuka. Sa novitetima u tehnologiji proizvodnje dobija se pomak u smislu crnog oraha kao podloge", kaže Marinković.
Sadnice oraha su skuplje od ostalih voćnih vrsta zbog kalemljenja koje može trajati i do dve godine. Za sada se cena sadnice ove voćke kreće oko 1.300 dinara, a prvi plodovi mogu se ubrati i posle četvrte godine. Investicija počinje da se isplaćuje nakon 10. godine od sadnje, a u 15. godini može se očekivati 20 kilograma oraha, što po rečima stručnjaka znači godišnju zaradu od oko 20.000 evra po hektaru zasada.
"Što se tiče proizvodnje oraha, sve veći je broj ljudi, mladih ljudi koji potiže zasade, a čak je u planu i osnivanje Udruženja proizvođača koji bi se bavili samo uzgojem i distribucijom oraha na teritoriji Posavine", ističe Dejan Marinković.
Orasi spadaju u vrste koje brzo rastu i mogu da razviju krošnje koje idu do 30 metara u visinu i 18 metara u širinu. Generalno, ova vrsta zahteva dosta sunčeve svetlosti kako bi se razvijala. Pupoljci se razvijaju od sredine aprila do kraja maja, a lišće opada početkom novembra. Lišće ima specifičan, prijatan miris kada se mrvi. Cveta skoro u isto vreme kada se i lišće pojavljuje, a na jednoj biljci nalaze cvetovi oba pola (muškog i ženskog). Muški cvetovi (rese) su vitki dok su ženski često sitniji i nalaze se na vrhovima grana.
Polen se najčešće širi vetrom. Polen sa cvetova muškog pola "otpada", a cilj je da dođe u dodir sa ženskim cvetovima. Polen je veoma sitan i lagan, a zbog vetra, može da putuje dosta daleko. Polen sa muških cvetova, mora da u odgovarjućem stepenu razvoja da dospe do ženskog cveta, kako bi došlo do oplođenja. Oplođeni ženski cvetovi daće plod - orah. Ponekad se vreme ispuštanja polena, sa muških i ženskih cvetova, ne poklapa. Ovo stanje se naziva dihogamija. To je pojava kada jedni cvetovi razvijaju polnu zrelost pre ili posle drugih, a ne u isto vreme kako je najpoželjnije.
Cvet oraha (Foto: vargazs / Pixabay)
Orasi sa Bliskog istoka mogu da podnesu temperaturu do -23 stepeni, dok je karpatska vrsta još otpornija i može da preživi temperaturu do -32. Za gajenje ovog oraha potrebno je odbrati predeo, gde je od 500 do 1.500 sati godišnje, temperatura ispod 7 stepeni celzijusa. Orasi često sami niču, ali se lako gaje i iz semena. Drvo koje se razvije iz semena mora da bude staro od osam do 12 godina da bi dalo plod. Ipak, ovakvom sadnjom ne garantuje se da će ono naslediti sve osobine one sorte od koje ste uzeli plod za sadnju. Postoje sorte koje plod daju nakon pet godina. Kada kupite sadnicu oraha, ona je u proseku stara dve godine, tako da treba proći još tri pre prvog roda.
Tokom protekle nedelje, kilogram očišćenih oraha na pijacama iznosio je od 700 do 1.200 dinara. Sama visina cene i ne čudi kada se uzme u obzir period potreban za gajenje ovog voća, ali i upotrebna vrednost oraha koja je veoma raznovrsna. Tako na primer, orahovo drvo ima široku upotrebu u drvnoj industriji zbog svoje boje, dobre izdržljivosti i kvaliteta. Plod oraha ima široku upotrebu u prehrambenoj industriji. Lišće oraha može se koristiti za proizvodnju vina. Zelena opna ploda za proizvodnju likera - orahovače. Orahova smola puna je eterničnih ulja i jestiva je.
Lišće i kora oraha koriste se često kao laksativ. A pored toga koriste se i u tretmanima kože. Za ovu primenu lišće treba brati u junu ili julu i brzo osušiti u hladovini. Kombinacija soka zelenih opni i meda, kada se prokuva, dobija se lek za grlo.
Foto: Creative Commons / Pixabay
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka