Njegov zasad ima oko 1.000 stabala, među kojima su stenlej, čačanka rodna, čačanka rana, domaća trgonjka. Šljive prodaje isključivo na pijaci, a ostatak ide u rakiju
Zoran Cvetković iz sela Ribince kod Vranja u svom šljiviku uzgaja različite sorte - stenlej, čačanku rodnu, čačanku ranu, domaću trgonjku. I ovog septembra bere sočne plodove i prodaje ih na pijaci po ceni od 100 dinara za kilogram.
Iako, kako kaže, ovakav način prodaje ume da bude naporan, ni u jednom trenutku se nije pokolebao i poželeo da celokupan rod proda nekom od hladnjačara koji ih plaćaju po ceni od 50 do 56 dinara za kilogram. Šljive koje nisu za prodaju brižljivo sakuplja u burad od kojih će, kada komina bude zrela, ispeći rakiju.
"Od prošlogodišnje berbe sam ispekao dobru rakiju koju sam tokom proteklih meseci prodavao standardnim kupcima. Zalihe su sada skoro prazne tako da ih valja obnoviti", priča ovaj voćar za Agroklub.
Ističe da je ove godine izuzetno zadovoljan prodajnom cenom šljive na pijaci u odnosu na prošlu godinu, kada je bila od 30 do 40 dinara po kilogramu. Njegovu šljivu kupuju najviše za jelo, za spremanje pekmeza, džema, slatkog, kompota, ali i za sušenje.
Za spremanje pekmeza uglavnom kupuju stenlej koja u sebi ima oko 70 procenata šećera, pa se tako prilikom spremanja ovog specijaliteta na 20 kilograma šljiva dodaje samo kilogram šećera.
Naš sagovornik kaže da je u aprilu, kada ih je zahvatio jedan, pa drugi mraz, mislio da od roda neće ostati ništa. Međutim, kada su se iz neotvorenih belih balona razvili novi cvetovi znao je da će moći da računa na izvestan rod. Ipak, skoro je prepolovljen u odnosu na prošlogodišnji kada je ubrao oko 20 tona prvoklasnog roda.
"Moja stabla su to mogla da iznesu jer su bila u odličnoj kondiciji koju redovno postižem đubrenjem. Između redova uvek isfrezujem tako da svaka kap kiše nesmetano dođe do korena", napominje ovaj voćar.
Priča da ništa ne prepušta slučaju i kada je zaštita stabala u pitanju. Tako u jesen svoj voćnjak, koji broji oko hiljadu stabala, tretira na bazi bakra, dok zimsko prskanje obavlja plavim ili crvenim uljem. U trenutku kada se pojave beli baloni obavezno odradi tretman protiv monilije, jer kada je kišna godina ova bolest ume da prodre kroz cvet u plod koji vrlo brzo krene da otpada.
Po precvetavanju obavlja tretman protiv crva i još jedan u vreme kada plodovi počnu da sazrevaju. Sve tretmane obavlja preparatima koji su proizvedeni u zemlji.
"Nažalost, ove godine rusku šljivu nisam mogao da sačuvam tako da sam ostao bez roda. Plodove čačanke sam uspeo da sačuvam u malim količinama i u trenutku prodaje sa njom sam na pijaci dostigao cenu od čak 250 dinara."
Kaže da mu u ovom poslu najteže padaju rezidba i branje. Voćke godinama orezuje sam. Tokom juna obavlja i takozvanu letnju rezidbu tako da u glavnoj rezidbi nema puno posla.
Mladen Stojanović iz Blaca: "Kod mene je šljiva rodila i prerodila"
"Stabla obavezno krečim u jesen kako bih sprečio razvoj larvi pod korom. Voćke nikada ne krečim u proleće zato što ta belina ume da odbije zrake sunca i zbog toga ume da okasni sa cvetanjem što u vreme aprilskih mrazeva nikako nije dobro", poručuje on za kraj razgovora.
Tagovi
Autorka