Pretraživanje tekstova
Lazar Grgurević iz Nove Gajdobre bavi se proizvodnjom fazanskih pilića, kao i uzgojem odraslih fazana. Ima matično jato od 300 komada, a tokom ove godine izleglo se oko 6.000 fazančića. Plasman nije problem.
Lazar Grgurević iz Nove Gajdobre nakon 30 godina rada, ostao je bez radnog mesta. Ljubav prema fazanima pretvorio je u posao.
Pre 17 godina pokrenuo je proizvodnju fazanskih pilića, kao i uzgoj odraslih fazana. Na samom početku bio je svestan težine posla, a danas kaže da je svojim poslom zadovoljan.
Grugurević je član Lovačkog društva u svom selu. Ima šest jutara zemlje, registrovano gazdinstvo, a proces registracije njegove fazanerije je u toku.
"Na početku sam imao manji objekat u dvorištu, ali sam ga vremenom izmestio na parcelu pored sela. Bilo je teško razviti posao, ali sam bio uporan, te je proizvodnja iz godine u godinu rasla. Osavremenjivao sam je prateći najnovija kretanja u ovoj oblasti. Izgradio sam volijere dimenzija 35 sa 17 metara, objekati su pokriveni. Ovo je težak i pre svega odgovoran posao, mora se voditi računa kako o kvalitetnoj ishrani, tako i o zaštiti fazanskih pilića. Na početku nije bilo ni malo lako, bilo je potrebno i vremena i strpljenja", kaže Grgurević.
On objašnjava kako fazani, posebno dok su mali, imaju dosta prirodnih neprijatelja, lisica, tvorova, pasa lutalica, te je stalno prisutan u objektu, koji mora biti dobro obezbeđen i zaštićen žičanim ogradama. Podjednako je važna i dobra ishrana.
"Rod sa šest jutara koristim za ishranu odraslih fazana, koji jedu zrnastu hranu, dok fazanske piliće hranim koncentratom, koji kupujem. Trenutno imam matično jato od oko 300 komada, a tokom ove godine u mojoj fazaneriji izleglo se oko 6.000 fazančića", kaže naš sagovornik.
Lazar kaže da nikada nije imao problema sa plasmanom, a nakon 17 godina ima stalne kupce, a to su lovačka udruženja iz cele zemlje. Oni kod njega mogu nabaviti fazanske piliće od 6, 8, 12 i 14 nedelja, kao i odrasle fazane.
"Sarađujem sa stručnjacima iz ove obalsti kao i sa veterinarskom stanicom. Sada imam dugogodišnje iskustvo, ali moram napomenuti da je početak bio težak, ali ja sam imao svoj cilj, tako da mogu reći da sam nakon ko zna koliko hiljada othranjenih fazana zadovoljan ovim poslom i zato se nadam da ću ga i dalje razvijati, ali i proširiti", kaže na kraju naš sagovornik.
Foto: Victor32 / Pixabay
Tagovi
Fazani Fazanerija Lazar Grgurević Nova Gajdobra
Autorka
Više [+]
Novinarka iz Bačke Palanke, član Društva novinara Vojvodine. Godinama prati dešavanja u agraru i stvaralaštvo, život i rad seoskih žena.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.